Tijekom 2020. godine Zavod za stanovanje, upravitelj 80 posto fonda kolektivnog stanovanja u Osijeku, poslao je čak 8121 opomenu zbog neplaćanja pričuve suvlasnicima stambenih zgrada pod svojim upravljanjem. To i ne čudi kada se uzme u obzir da je teško naći stambenu zgradu bez barem jednoga neplatiše.

Dužnici su različitih profila, a dio je njih u teškoj socijalnoj situaciji. No najveći je pojedinačni dužnik za pričuvu - država, koja trenutačno ima dug od približno pola milijuna kuna. Tu je riječ o dugotrajnim potraživanjima do kojih se dolazi u postupcima koji traju i po dvije godine za svaki stan. U međuvremenu najviše trpe suvlasnici zgrada u kojima se nalaze takvi stanovi. I to u situacijama kada, primjerice, u jednoj zgradi ima i po četiri ili pet državnih stanova za koje se ne plaća pričuva. Oni koji uredno plaćaju jedva uspijevaju pokriti redovite troškove održavanja zgrade i na zajedničkom računu im ostaju ili minimalna sredstava ili ništa za ulaganja.

Sve je neplatiše pričuve od ovrha u 2020. godini spasio - COVID-19. Naime, zbog epidemiološke situacije Zavod ni jedan dug nije proslijedio na prisilnu naplatu. No, napominju, u većini su slučajeva za naplatu dugovanja već i opomene bile dovoljne.

"U odnosu prema 2019. godini lani je naplativost pričuve ostala na istoj razini te iznosi iznimno visokih 92 posto. Također, potrebno je naglasiti da se u ostalom postotku nalaze predmeti koji će ići u postupak prisilne naplate preko suda te će biti naplaćeni zajedno s troškovima sudskog postupka i zakonskim zateznim kamatama. Ne postoji mogućnost za zastaru s obzirom na to da ona iznosi tri godine, a da se proteklih godina u Zavodu provodi revizija naplate svakih šest mjeseci", naglašava Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje, čiji je sustav naplate dugovanja postavljen tako da se suvlasnicima izlazi u susret kako bi što lakše podmirili svoja dugovanja mimo sudskih postupaka.

“Zakon dopušta uz određene zakonske pretpostavke - suglasnost suvlasnika, odnosno predstavnika suvlasnika - da se sporno dugovanje doprinosa sredstava zajedničke pričuve podmiri u više rata u okviru izvansudske nagodbe. Naravno, uključujući pri tome glavno potraživanje, javnobilježničke, odnosno sudske troškove i pripadajuće zakonske zatezne kamate. Na ovaj način izlazimo u susret i suvlasnicima koji redovito uplaćuju doprinos sredstava zajedničke pričuve s obzirom na to da sporna dugovanja ne ulaze u zastaru, zatim suvlasnici nemaju troškova zastupanja od strane odvjetnika jer ih Zavod zastupa u postupcima prisilne naplate bez ikakvog troška, osiguravaju se novčana sredstva za normalno funkcioniranje i održavanje same zgrade dok se dužnicima omogućava u opravdanim razlozima obročna otplata dugovanja u skladu sa zakonom”, objašnjava Bodražić.