Vijeće predsjednika RH za energetsku tranziciju usvojilo je i predalo Vladi smjernice za poticanje gradnje integriranih sunčanih elektrana kod građana i poduzetnika, s ciljem da se ugrade u zakone koji se pripremaju. Time bi se osigurali preduvjeti za priključenje novih sunčanih elektrana u mreži prijenosa i distribucije električne energije. Sudionici su ocijenili da je iskorištavanje Sunčeve energije velik potencijal za RH, koja za to ima dobre uvjete.

Predsjednik Zoran Milanović naglasio je da je energetska obnovljivost s naglaskom na Sunčevoj energiji važna tema i da on vjeruje kako RH u tome može napraviti više nego do sada. "Hrvatska može biti energetski neovisnija i bolja i to je životno pitanje. Kada se samo pogleda kakvi su trendovi u prometu. vidljivo je da će i automobili uskoro biti na struju ili hibridni i treba poticati ljude da koriste te mogućnosti", ističe.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuo je da u vezi sa solarnom energijom Hrvatska ima prostora za iskorak, što je naznačeno i u Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom planu. "To se odnosi na desetke tisuća krovova kućanstava koji bi sa solarnim panelima mogli proizvoditi električnu energiju. To će se naći i u zakonima koji će idućih mjeseci biti poslani u Sabor", rekao je.

Predsjednikov savjetnik za energetiku i klimu te predsjednik Vijeća Julije Domac naglasio je da je ovo prvi put da se o tome razgovara između predsjednika i Vlade, što je ocijenio iznimno važnim, jer Hrvatska zaostaje sa solarnom energijom za naprednim zemljama. "Zaključili smo da ćemo zajedno raditi na tome i vjerujemo da će do kraja 2050. svaki građanin moći sam proizvoditi energiju", kaže.

Ministar Ćorić je naglasio da je ulaganje u solarne panele prilično isplativo, to nije više tako skupo kao prije, te da je važna i informiranost građana o tome. Razmišlja se i o poticanju kućanstava nekim kreditima. Prema smjernicama usvojenima na sjednici, električna energija iz sunčanih elektrana u EU-u čini prosječno 5 % ukupno proizvedene električne energije, a u Hrvatskoj je to samo 0,4 %. H