Dugogodišnji političar i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić iznenada je u nedjelju rano ujutro preminuo u 66. godini od posljedica srčanog udara. Bandiću je pozlilo dok je boravio u gostima kod svog prijatelja Sergeja Ivanovića. Hitna ga je prevezla u bolnicu "Sveti Duh" gdje su ga liječnici pokušali reanimirati, ali neuspješno.

Svečana komemoracija za preminulog Bandića održat će se u utorak u 11 sati u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu, a posljednji ispraćaj bit će u srijedu u 12 sati na Mirogoju.


"Živio je za svoj grad, za Zagrepčanke i Zagrepčane koji su mu u svemu što je radio bili na prvom mjestu, za posao koji je s ljubavlju i energijom, unoseći cijeloga sebe - bez ostatka obavljao 21 godinu", stoji u obavijesti o njegovoj smrti Službe za informiranje Grada Zagreba.


Bandić je čak šest puta pobjeđivao na izborima za gradonačelnika Zagreba, njegovo je političko djelovanje bilo obilježeno populizmom i aferama, ali ipak uz veliku potporu zagrebačkih birača. Opisuje ga se kao svojevrsni politički fenomen kojemu i protivnici i simpatizeri priznaju da je imao veliku sposobnost kontroliranja svog biračkog tijela i radni elan. Planirao je kandidaturu i na lokalnim izborima u svibnju ove godine. Neuspješno se okušao i na predsjedničkim izborima, te je u drugom krugu 2009. izgubio od SDP-ovog Ive Josipovića.


Bandić je rođen 22. studenoga 1955. u Grudama u BiH, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a 2000. upisao poslijediplomski studij. Od 1980. do 1983. radio je u tvornici Ledo, a od 1983. do 1990. u Općini Pešćenica. Oženjen je i ima kćer. Političku karijeru započeo je u SDP-u, u kojemu je bio do 2009.


Od 1995. do 2000. bio je vijećnik u zagrebačkoj Skupštini, od 2000. zastupnik u Saboru. Godine 2000. u trećem mandatu izabran je za vijećnika Skupštine, a 31. svibnja - za gradonačelnika Zagreba. Na dužnost je stupio 2. lipnja 2000. te ponovno izabran 20. lipnja 2001. No 2002. napravio je gaf zbog čega je dao ostavku - pod utjecajem alkohola prouzročio je prometnu nesreću, svojim vozilom udario je u drugi automobil te bježao pred policijom. U travnju 2002. izabran je za zamjenika gradonačelnice. No već u lipnju 2005. vratio se u gradonačelničku fotelju, a 31. svibnja 2009. na neposrednim izborima izabran je četvrti put. U lipnju 2013. kao neovisni kandidat peti put izabran je za gradonačelnika, a njegova lista osvaja najviše mandata. To se ponavlja u lipnju 2017., kada pobjeđuje šesti put, kao kandidat stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti, koja dobiva najveći broj mandata.


Zagrebom će do lokalnih izbora u svibnju upravljati Jelena Pavičić Vukičević, dosadašnja zamjenica. Ona je dugogodišnja Bandićeva suradnica, a ima iskustva u upravljanju gradom - bila je i zamjenica i pročelnica, kao i saborska zastupnica. Inače je potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti.


"Bandić je doista živio i umro za ovaj grad, ne poznajući radni dan, ne poznajući vrijeme dnevnog, tjednog ili godišnjeg odmora. Punih 20 godina nesebično je radio za grad. Znam da će kritičari reći da je na tom putu činio neke pogreške, ali taj koji je bez grijeha, neka baci prvi kamen. Mislim da takvoga među nama nema", rekla je Jelena Pavičić Vukičević.


Bandićeva politička vladavina bila je obilježena mnoštvom ostvarenih gradskih projekata, ali i brojnim aferama, skandalima i sudskim procesima. Od navodno spornih poslova koji su se dodjeljivali kumovima do razmjene gradskih zemljišta na štetu grada, poslova oko nadstrešnica, do sumnji na nezakonitu gradnju fontana. Sporna je bila i cijena žičare, a i na kraju realizirane garaže u Varšavskoj. Prosvjede je izazvao i projekt "Manhattan na Savi" koji i nije realiziran jer nisu usvojene izmjene GUP-a, Fontane, "zlatni" WC u Dubravi, "srebrni" na Trgu kralja Petra Krešimira IV., uređenje Trga žrtava fašizma, kućice na Mirogoju među sumnjivim su poslovima uz koje se spominjao.


Dvije afere završile su i na sudu, iako je protiv njega bilo podneseno više od 250 kaznenih prijava. U listopadu 2014., zajedno s nekolicinom suradnika, uhićen je zbog sumnji za niz kaznenih djela na štetu grada - od nezakonitog pogodovanja i zapošljavanja, zbrinjavanja otpada, korištenje službenih automobila u privatne svrhe te krivotvorenje isprava u slučaju koji je kasnije postao poznat kao afera Agram. Suđenje je još u tijeku, a na javnoj raspravi u srijedu je vještakinja za zbrinjavanje otpada svjedočila da su uvjeti navedeni u nejavnom pozivu prilagođavani mogućnostima i dozvolama tvrtki iz CIOS grupe, Bandićeva suoptuženika Petra Pripuza.


Na Županijskom sudu sudilo mu se i u aferi Štandovi u kojoj ga se teretilo za pogodovanje udruzi ‘‘U ime obitelji‘‘. U tom postupku je u listopadu 2018. nepravomoćno oslobođen optužbi, no ta presuda još nije pravomoćna jer Vrhovni sud još nije raspravljao o žalbama. Bandić se na sudovima pojavljivao i kao svjedok u nekolicini postupaka koji su još u tijeku protiv njegovih najbližih suradnika zbog navodnih nezakonitosti s gradskim novcem ili nekretninama.

U isto vrijeme mnogo je i realiziranih projekata koji su podignuli standard. Od 433 odgojno-obrazovna objekta, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, u posljednjih 20 godina izgrađena je ili rekonstruirana i dograđena čak jedna trećina. Za njegovih mandata izgrađeni su i mnogobrojni objekti javne namjene kao što su zgrada Hitne pomoći, Muzej suvremene umjetnosti, Glazbena akademija, bazeni u Sesvetskom Kraljevcu, na Sveticama i u Utrinama. Modernizaciji i kvaliteti javnog gradskog prijevoza u Zagrebu doprinijelo je 270 tramvaja, među kojima su i moderni niskopodni tramvaji zagrebačke proizvodnje i više od 430 autobusa. Park Bundek postao je poznato okupljalište građana.

Bandić je obilazio sve gradske kvartove do samog kraja, a već neko vrijeme imao je problema sa zdravljem nakon što je 2003. imao teški moždani udar. Prije tri godine zbog srčanih problema ugrađen mu je stent, a u lipnju 2020. mu je pozlilo pa je hospitaliziran. U međuvremenu imao je plućnu emboliju, nekoliko kirurških zahvata i lomova kostiju, a nedavno je operirao i glasnice.