Objavljeno 1. ožujka, 2021.
Do sredine lipnja ove godine 400-tinjak gradova i općina koji su se javili Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobit će spremnike za odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima.
U tijeku je isporuka oko 1,18 milijuna spremnika različitog volumena za odvojeno prikupljanje papira, plastike, biootpada te ostalog reciklabilnog otpada. Uz to Fond je već ranije jedinicama lokalne samouprave isporučio i oko 48 tisuća većih metalnih i plastičnih kontejnera u kojima građani također mogu odvojeno odlagati razne vrste otpada po svojim kvartovima. Riječ je o projektu ukupne investicije od približno 370 milijuna kuna koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za ovu namjenu odobrilo Fondu i za to osiguralo sredstva iz EU fondova.
"Hrvatska je u 2019. godinu, u odnosu na 2018. godinu, zabilježila porast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto. Osiguravajući građanima dostupnu infrastrukturu i uz konstantnu edukaciju i informiranje javnosti, taj će se postotak sigurno nastaviti povećavati", kazao je za Hinu direktor Fonda Siniša Kukić.
U odvojenom prikupljanju otpada prednjače jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije i otoka Krka koji već dugi niz godina kontinuirano ulažu ne samo u komunalnu infrastrukturu, nego i u sustavnu edukaciju građana. Više od 50 posto odvojenog prikupljanja otpada bilježi Prelog, Čakovec, Koprivnica, a iznad državnog prosjeka su i gradovi Varaždin, Buzet, Cres i Mali Lošinj te brojne općine po raznim hrvatskim županijama.
Kukić smatra da će, nakon što građani dobiju spremnike, brojke rasti, no i ističe da je ključno informiranje i edukacija javnosti te odgovorno ponašanje svakog pojedinca prema otpadu koji se stvara u kućanstvima. Zbog toga Fond u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja provodi edukativne kampanje kojima je cilj ukazati na pravilnu hijerarhiju gospodarenja otpadom. Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je s 445 kilograma komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka koji iznosi 502 kilograma po stanovniku.
Najviše spremnika naručile su jedinice lokalne samouprave s područja Splitsko-dalmatinske, Istarske, Osječko-baranjske i Zadarske županije. Do sada je već isporučena polovina od ugovorene količine.
Uz spremnike za odvojeno prikupljanje otpada iz sredstava fondova EU-a sufinancirala se gradnja reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostana te nabava komunalnih vozila. Saniraju se i odlagališta komunalnog otpada, dio se financira nacionalnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, a dio je osiguran kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija iz kojeg je također sufinancirana i gradnja centara za gospodarenje otpadom.
H
KLIMATSKI NEUTRALNI KONTINENT
Operativni program Konkurentnost i kohezija temeljni je programski dokument kojim se provodi kohezijska politika Europske unije, koja ga najvećim dijelom i financira. Europski Zeleni plan i strateški dokumenti koji iz njega proizlaze imaju za cilj da EU do 2050. bude klimatski neutralni kontinent. Učinkovito gospodarenje otpadom i resursno učinkovito gospodarstvo pred Europu, ali i pred Hrvatsku, stavlja ambiciozne ciljeve koji zahtijevaju velika ulaganja, ali i promjenu paradigme dosadašnjeg potrošačkog mentaliteta. Stoga je za očekivati kako će Europska komisija i u idućem financijskom razdoblju ulagati u projekte koji će poticati održivo gospodarenje otpadom.
Siniša Kukić
direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Hrvatska je u 2019., u odnosu na 2018. godinu, zabilježila porast od šest posto u odvojenom prikupljanju otpada i sada taj postotak na nacionalnoj razini iznosi 37 posto.