Ekonomija
MLADI POLJOPRIVREDNIK DAVID SENKIĆ

Za vjenčani dar od roditelja dobio je OPG i ostao na selu
Objavljeno 1. ožujka, 2021.
Ako se pametno radi, može se zaraditi dovoljno za normalan život, kaže David

Poljoprivredno gospodarstvo Davida Senkića iz Svetog Đurđa, kod Donjeg Miholjca, ne samo što je jedno od uspješnijih u selu nego je i jedno od rijetkih koje je ostalo u vlasništvu treće generacije obitelji Senkić, koja i danas živi i privređuje na njemu.

I ne samo što je opstalo nego se s vremenom širilo, razvijalo, a njegovi se vlasnici nastavili baviti istom djelatnošću – ratarstvom i stočarstvom. A ovo je priča o njegovim domaćinima sadašnje generacije, odnosno o njihovom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Obrađuju 62 hektara, na kojima siju kukuruz, pšenicu, ječam i soju, a hranu koju proizvedu pojedu svinje koje Senkići uzgajaju. Po hektaru imaju oko 12 tona kukuruza, ječma bude oko sedam tona po hektaru, a soje dvije tone po hektaru.

Prioiriteti
Sve stignu sami, spavaju do sedam, do osam piju kavu i onda počinju raditi. Na gospodarstvu radi cijela obitelj, ali ono što je njihova posebno jest da je 25-godišnji David odlučio ostati na selu i baviti se poljoprivredom. Ozbiljno se uhvatio tog posla. Nekoliko mjeseci nakon vjenčanja s djevojkom Liridonom 2014. od roditelja je za vjenčani dar dobio OPG.

- Nakon što sam se oženio, otac je na mene prebacio OPG koji je on otvorio i vodio od 2002. Završio sam srednju poljoprivrednu školu i po struci sam poljoprivredni tehničar. Odlučio sam ostati na selu jer u poljoprivredi nije loše. Poljoprivredom se bavio moj otac, a i djed. Ne vidim se nigdje drugdje nego ovdje. Ako se pametno radi i troši, može se zaraditi dovoljno za normalan život sebi i obitelji. Bila bi ludost da sam otišao u Njemačku - govori David.

Bavi se ratarstvom i svinjogojstvom. Uzgaja krmače, prasce i svinje za tov. No višegodišnju obiteljsku politiku namjerava mijenjati.

- Razmišljam napustiti svinjogojstvo i baviti se samo ratarstvom, a tovit ću samo svinje za vlastite potrebe - kaže David, koji je 2016. bio jedan od 21 kandidata izbora za najbolji hrvatski OPG - Zlata vrijedan.

Pitali smo Davida zbog čega razmišlja odustati od svinjogojstva. "Previše posla, puno ulaganja, a cijena jako niska", kratko je rekao David i nastavio: "Hrana je preskupa, svinje se uvoze u Hrvatsku, a pomoć države je nedovoljna. Nema tržišnog reda. Prije dvanaest godina otkupna je cijena bila 11 kuna, a sada se svinje prodaju po osam kuna. Trenutno imam 25 krmača, 30-ak prasaca i 50 tovljenika. No nekada smo godišnje imali 500 tovljenika težine između 100 i 120 kilograma, 400 prasaca i 45 krmača. Postupno ću smanjivati broj tovnih svinja jer više ne vidim perspektivu u svinjogojskoj proizvodnji. Siguran sam u svoju odluku, ratarstvo će biti na prvom mjestu, a za sada ne namjeravam povećavati površine."

Kvaliteta
Posljednjih 12 godina Senkići svinje tove za Živojina Bođirkovića, vlasnika mesarskog obrta iz Borova Naselja. Uglavnom su to svinje pasmine veliki jorkšir i durok. U razgovor se uključuje Stanislav Senkić, Davidov otac, koji ističe kako je uništavanje svinjogojstva iz godine u godinu sve veće.

- Otkupna cijena tovljenika iz godine godine pada, a proizvođačka raste. Na drugoj strani, meso iz uvoza u trgovinama se prodaje po smiješnoj cijeni. Gubi se volja i želja za radom, a najgora je neizvjesnost, jer više uopće ne znate na čemu ste ni što dalje. A nije krivnja u čovjeku, nego u sistemu – ustvrdio je 66-godišnji Stanislav, umirovljeni poljoprivrednik.

Prije 13 godina Stanislav je, među rijetkim svinjogojskim proizvođačima, primijenio tov svinja na dubokoj stelji, a taj način uzgoja David je nastavio.

– To sam vidio u Sloveniji i primijenio u svom tovilištu. Boks se sastoji od dva dijela, od nižeg, koje je ležaj za svinje, na koji se stavlja slama, i povišenog dijela za hranidbu, a koji su povezani stepenicama. Svakodnevno se ubacuje slama, koja upija mokraću, a da bi došli do hrane, tovljenici moraju prijeći četiri stepenice. Te stepenice služe im za održavanje fizičke kondicije - objašnjava Stanislav.

Takav način uzgoja svinja podrazumijeva manja uginuća, gradnja i opremanje tovilišta jeftiniji su, a u konačnici se proizvede veća količina kvalitetnoga svinjskog gnoja, koji poslije služi za povećanje prinosa na oranicama.

Snježana Fridl
Prva aukcija rasplodnih junica u Hrvatskoj
Zanimljivo je da je u dvorištu Senkića održana prva aukcija rasplodnih junica u Hrvatskoj. Bilo je to 1995., tri godine nakon što je Stanislav kupio 25 grla ženske teladi. Za kupnju je podigao kredit od 8000 njemačkih maraka. Na aukciji su junice prodane, a Senkići su dobili 52.000 njemačkih maraka. U Ninu su kupili vikendicu s dvorištem. - Platili smo 47.000 njemačkih maraka. U to vrijeme to je bilo 19 junica ili 110 svinja. A danas ta vikendica košta 70 junica ili 1500 svinja - kaže Stanislav, koji je u dvorištu vlastitim sredstvima 2002. podigao svinjogojsku farmu. David je prošao na Mjeri 4.1.1. Programa ruralnog razvoja za svinjogojstvo i potporom iz fondova EU-a od gotovo dva milijuna kuna kupio traktor, prikolicu za razbacivanje stajnjaka i izgradio deponij za svinjski stajnjak.
Trenutno David Senkić drži 25 krmača, a nekada ih je bilo 45, a tovljenika je imao i po 500
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ZASIJANO 50 % PLANIRANIH POVRŠINA

Seljaci već ugovorili prodaju dijela uroda

2

DOPRINOS JAČANJU TURIZMA I RURALNIH PROSTORA

U šest godina 31 zaštićeni hrvatski autohtoni proizvod

3

POLJOPRIVREDI GOTOVO MILIJARDA KUNA

U planu oporavka novac za 7 centara za voće i povrće