HDZ je oštro osudio potez portala Index koji je od čitatelja pri ulasku na portal zatražio da se izjasne jesu li čovjek ili član HDZ-a, najavivši da će poduzeti odgovarajuće pravne korake te da očekuju reakciju nadležnih tijela i Hrvatskog novinarskog društva, s obzirom na to da je u Hrvatskoj zabranjeno korištenje audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga za poticanje mržnje ili diskriminacije na osnovi političkog ili drugog uvjerenja.

Čitateljima koji su na Indexu potvrdili da su “čovjek”, otvara se pristup portalu, a ako izaberu drugu opciju, otvara se stranica s člancima o korupciji članova HDZ-a. Iz HDZ-a su to oštro osudili te istaknuli da je uslijedilo nakon desetodnevnog javnog prešućivanja govora mržnje. Naime, iz riječkog su kafića Three Monkeys, nezadovoljni potezima Vlade i Stožera, poručili da HDZ-ovci tamo nisu dobrodošli. HND ističe da će se o tome uskoro očitovati njihov Izvršni odbor.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kaže kako pitanje govora mržnje i uopće sadržaja na društvenim mrežama nije predmet regulacije medijskih zakona, a neće to biti ni po predloženom novom zakonu o elektroničkim medijima. Ako se nešto može podvesti pod kontekst kršenja kaznenoga zakona, postoje tijela koja po tomu postupaju, ističe Obuljen Koržinek.

"Kad se to dogodi u medijima, a imali smo slučaj poticanja na diskriminaciju u jednom elektroničkom mediju, onda postupa Vijeće za elektroničke medije", rekla je Obuljen Koržinek. Kaže da su oni neovisan regulator i njih treba pitati hoće li nešto poduzeti. Napominje kako se sumnja da je u javnosti iznesen stav da je moguće prekršen članak 12. Zakona o elektroničkim medijima, za što nisu predviđene prekršajne kazne. Kaže da ako Vijeće utvrdi da je bilo kršenja tog članka, prijavljuje se DORH-u, a oni to dalje ocjenjuju i postupaju.

"Ono što nije dopušteno na trgu ili na ulici, nije dopušteno ni u virtualnom prostoru, samo što je to na društvenim mrežama puno teže nadzirati, a mnogi, najčešće oni koji dijele neprimjerene sadržaje, vrlo često su anonimni", kaže.

Govor mržnje je najčešći u komentarima čitatelja, rečeno je na okruglom stolu “Regulacija govora mržnje u elektroničkim medijima”. “U novom Zakonu o elektroničkim medijima predvidjeli smo odredbe gdje će komentari na novinske članke potpadati pod nakladničku odgovornost. Treba pojasniti da se ni na koji način ne ukidaju niti cenzuriraju komentari, samo mora postojati odgovornost nakladnika”, kaže državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.

Odvjetnica Vanja Jurić tvrdi kako odredbe obuhvaćene prijedlogom novog zakona nisu dovoljno određene. “Stavlja se prevelika i pregeneralna apriori odgovornost na nakladnike, što je protivno i odlukama našeg Ustavnog suda i odlukama Europskog suda za ljudska prava. Što se tiče odgovornosti nakladnika, a u odnosu prema nejasnoći te odredbe, pojedini tužitelji će koristiti tu odredbu za naknadu štete jer nije jasno odnosi li se samo na govor mržnje, nego se lako može tumačiti i da obuhvaća uvrede i klevete”, ističe Jurić.

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić slaže se da i u borbi protiv govora mržnje dio odgovornosti moraju preuzeti i nakladnici, no upozorio je i na njihove probleme. "U nekim slučajevima ni 20 moderatora ne bi moglo pravovremeno kontrolirati i brisati govor mržnje u komentarima ispod nekih članaka. Mnogi veliki izdavači nemaju dovoljno ljudi ni kapaciteta za to, a da ne govorimo o malima”, kaže.

U Saboru je pak zastupnik HDZ-a Mario Kapulica upozorio da se društveni odnosi ne mogu rješavati otvaranjem prostora za govor mržnje, a Arsen Bauk (SDP) ustvrdio je da nije riječ o govoru mržnje ni diskriminaciji, nego o oštroj kritici vlasti.