Novosti
PRVA GODINA EPIDEMIJE U HRVATSKOJ

Druženja će se vratiti, ali puno toga više neće biti isto kao prije
Objavljeno 24. veljače, 2021.
Pandemija je prisilno promijenila obrasce naše društvenosti, odnosno drastično smanjila naše kontakte

U četvrtak, 25. veljače, bit će točno godinu dana otkad je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom. Dosad je COVID-19 u našoj zemlji odnio 5460 života, gospodarstvo trpi krizu zbog zatvaranja pojedinih djelatnosti u dva vala širenja virusa, u proljeće i kasnu jesen, a smanjeni i promijenjeni društveni kontakti te epidemiološke mjere i restrikcije postali su glavno obilježje svakodnevice svih građana. Brzo otkriće cjepiva i zahuktavanje akcije cijepljenja stanovništva budi nadu da bi do kraja ove godine život mogao biti normaliziran, no izvjesno je da sve neće biti isto kao prije.

Bit kontakta
Osječki sociolog Željko Pavić kaže kako smo svi svjesni da je pandemija prisilno promijenila obrasce naše svakodnevne društvenosti, odnosno da je drastično smanjila broj i vrstu naših društvenih kontakata. Većini ljudi to je i najteža posljedica pandemijskih uvjeta života, dodaje, no hoće li tako ostati i u budućnosti ovisi o tome koliko će pandemija potrajati, kakve će biti njezine posljedice i hoćemo li se vratiti u prijašnju normalnost.

"Svakako se čini da ćemo više obraćati pozornost na društveno distanciranje i higijenu, osobito ako se COVID-19 pretvori u sezonsku bolest. Ne bi se reklo da će pandemija dugoročno utjecati na učestalost i vrstu druženja s drugim ljudima. U razvijenim zemljama već dugo postoji trend individualizacije jer su sve veća zahtjevnost mnogih poslova, kao i mediji i industrija zabave, istisnuli vrijeme koje provodimo s drugim ljudima, osobito kada su u pitanju susjedstvo i šira obitelj. Jačanje solidarnosti i bliskosti do kojih dovode vremena zajedničke životne ugroženosti u pravilu su privremeni fenomeni. Nakon nestanka opasnosti stvari se vraćaju na staro. Ne bi se reklo i da su pandemijski uvjeti doveli do veće važnosti internetskih društvenih mreža i do dugoročnih promjena u načinu komunikacije. Društvene su mreže zauzele svoje mjestu u svakodnevnom životu i prije pandemije, a dosadašnja su istraživanja pokazala da postoji visoko preklapanje između kontakata na internetu i druženja u svakodnevnom životu. Ukratko rečeno, unatoč postojećem trendu individualizacije, živi kontakt i druženje s ljudima nikako neće nestati kao temeljni način izražavanja i primanja različitih oblika socijalne podrške. Dapače, pandemija je možda dovela do toga da jače osvijestimo njihovu važnost", ističe Pavić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny pak kaže kako je u ovih godinu dana došlo do blagog povećavanja broja nezaposlenih, ali ne tako dramatično kako se najavljivalo iz određenih krugova zato što je Vlada svojim mjerama spriječila masovna otpuštanja. Dodaje kako stoga nije došlo do naglog povećavanja broja nezaposlenih kao što je to bilo u krizi 2009. godine, kada je u kratkom roku ostalo bez posla oko 250 tisuća ljudi. Sada se radilo o desetcima tisuća ljudi.

Novotny ističe kako su u onim granama koje su jako pogođene, a tu su prije svega ugostiteljstvo i turizam te njima prateće djelatnosti, poput noćnih klubova, teretana i frizera, snažno osjetili krizu jer ovise o minimalnoj plaći koju dobivaju s određenim zakašnjenjem iz državnog proračuna.

Trajne promjene
"Naša ekonomija se u proteklih 20 godina usmjerila prema ugostiteljstvu. Mislim da imamo predimenzionirana očekivanja od tog segmenta. U nedostatku drugih radnih mjesta ona su se otvarala, a riječ je o radnim mjestima koja su inače potplaćena. Dakle, cijela ekonomija pala je jer smo oslonjeni na turizam, a pad u turizmu izazvao je ukupan pad, i snažniji od službenih statistika jer one ne obuhvaćaju dio ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju u ‘sivoj zoni‘. Međutim, drugi sektori nisu toliko pogođeni i relativno dobro plivaju. Pogotovo vidimo da je kao posljedica potresa došlo do rasta potražnje za građevinskim uslugama. Taj sektor nema problema, a zaposlenima u njemu ne prijeti nikakva ugroza, nema opasnosti od gubitka radnih mjesta, plaće su čak i narasle. Državni sektor se zasad drži dobro jer se Vlada zadužila i nema opasnosti od smanjivanja plaća", kaže Novotny.

On ističe kako se prije svega događa digitalna transformacija poduzeća, jer su se svi intenzivnije počeli koristiti novim tehnologijama, kako na strani prodaje tako i na strani internih komunikacija i organizacije rada. Tu će se, ističe, dogoditi velike društvene promjene, neke se već događaju, ostat će trajno, i sigurno će obilježiti naš svakodnevni život. Ističe pritom rad od kuće. "Plaće, kada gledamo na razini cijele ekonomije, nisu smanjene, nego su pale u daleko najugroženijim sektorima", kaže Novotny.

Igor Bošnjak
5460 umrlih
25. VELJAČE 2020. BIO JE PRVI SLUČAJ KORONAVIRUSA hrvatskoj
NEMAJU NIŠTA PROTIV RADA OD KUĆE
Prema riječima sociologa Želja Pavića, nove situacije dovode do novih društvenih obrazaca i rješenja. Rad na daljinu i fleksibilizacija radnog vremena za dio zanimanja, uglavnom onih s višom razinom kvalifikacija, mogao bi postati dio budućnosti, kaže on. Također dodaje kako smatra da dosadašnja iskustva i istraživanja tijekom pandemije pokazuju da takav rad može dovesti do dobrih rezultata, osim u situacijama kada je riječ o grupnim projektima, odnosno projektima koji zahtijevaju složeniju suradnju više ljudi. “Stoga se čini očekivanim da će u budućnosti sve češći postajati hibridni oblik rada, u kojemu će se planiranje i koordinacija odvijati u klasičnim uredskim prostorima, a rutinski i individualni zadatci prebacit će se u online okruženje i rad od kuće. Jedan dio rutinskih sastanaka svakako se može prebaciti u online okruženje, naša prirodna sklonost da se s nekim vidimo licem u lice do sada nam je skrivala očigledne prednosti održavanja sastanaka online putem. Vjerujem da ćemo u budućnosti često birati takav način komunikacije umjesto da prelazimo stotine kilometara radi sastanaka koji traju pola sata. Za industriju i druge proizvodne djelatnosti promjene će svakako biti daleko manje. Istraživanja pokazuju da većina zaposlenika koji su prešli na rad od kuće nema ništa protiv da u tom obliku djelomično radi i nakon prestanka pandemije. I ovdje, naravno, potpuno ne može nestati povremeni živi kontakt čiji je cilj izgraditi koheziju i osjećaj zajedničkog cilja, odnosno povezivanje pojedinaca u jednu cjelinu”, zaključuje Pavić.
Željko Pavić

izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Osijek

NARUŠIT ĆE SE STATUS TZV. GLOBALNIH GRADOVA

“Jedno od područja na koje je pandemija utjecala i koje će se sigurno promijeniti u budućnosti je redefinicija rada, radnog mjesta i radnog vremena. Promjene vezane uz obrasce rada mogle bi dovesti i do nove podjele rada na globalnoj razini, odnosno narušiti status tzv. globalnih gradova koji su svoju prednost crpili upravo iz koncentracije ljudi i tvrtki koje se bave sličnim poslovima na jednom mjestu. Rekao bih da će fleksibilizacija poslova i sve veći broj digitalnih nomada dovesti do novih šansi za geografska područja koja možda do sada nisu imala središnje mjesto u globalnoj podjeli rada, a dijelom će svakako promijeniti fizionomiju određenih gradova, osobito njihovih središta. Za očekivati je i daljnu decentralizaciju, iako su takvi oblici urbanih fizionomija i danas prisutni, osobito kada je IT sektor u pitanju. Republika Hrvatska bi u tom smislu mogla postati atraktivna kao mjesto življenja digitalnih nomada, a neke naznake u tom smislu već i sada postoje”, kaže Pavić.
Damir Novotny

ekonomski analitičar

ATIPIČNA KRIZA JER IMAMO VIŠAK POTRAŽNJE, A MANJAK PONUDE

“Vidimo da se neke ekonomske aktivnosti već vraćaju, čim se malo popuste mjere, tako da nemamo pad potražnje nego - ponude, pa je to atipična kriza. Kriza obično dođe kada padne potražnja, pa imamo višak ponude i dolazi do kontrakcije. No, ovdje imamo višak potražnje, a manjak ponude, jer nemate gdje potrošiti novac. Potrošači su oprezniji i jako je narasla štednja. Ne investira se, ne ide u dodatne kupnje bijele tehnike i automobila. Ova kriza je dugotrajna jer će se vjerojatno svake godine vraćati novi soj virusa dok se svi ne procijepimo, ali zasad će ova cjepiva dati neke pozitivne učinke da se može u drugoj polovini godine očekivati popuštanje u većini europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj. Oporavak će ovaj put ići brže nego 2009. jer će se početi koristiti sredstva antikriznog programa EU-a. To je velik novac. Dodamo li obnovu gradova porušenih u potresu, doći će do nagle potražnje za građevinskim radovima, što možda bude nekakav zamašnjak ove godine”, kaže Novotny.
Možda ste propustili...

PROZIVANJA ZBOG NAČINA IZRADE PLATFORME “CIJEPI SE”

Beroš: Nije bilo pogodovanja

JOSIP DABRO PREDSTAVIO IZBORNI PROGRAM:

Ne trebamo utjehu

Najčitanije iz rubrike