Cijeli teritorij Republike Hrvatske trebao bi najkasnije do 1. ožujka 2026. biti potpuno očišćen od svih minsko-eksplozivnih sredstava posijanih tijekom Domovinskog rata. Na to se Hrvatska obvezala učiniti i i međunarodnom konvencijom.

Iz Hrvatskog centra za razminiranje kažu da su, prema njihovim podatcima, zaključno s krajem 2020. godine, preostala 249,4 četvorna kilometra minsko sumnjivih područja u osam županija i 44 grada ili općine. Od te površine, 98,75 posto odnosno 246,3 četvorna kilometra su šume, 1,08 posto ili 2,7 četvornih kilometara su poljoprivredne površine, a 0,17 posto se odnosi na ostalo minski sumnjivo zemljište. Sva su ta područja označena s ukupno 10.383 oznake za minsku opasnost. Unutar definiranog minski sumnjivog područja u minsko-informacijskom sustavu Ravnateljstva civilne zaštite evidentirana su 752 zapisnika o minsko-eksplozivnom zaprečavanju s 16.926 mina, od kojih 15.908 protupješačkih i 1018 protuoklopnih.

Na nedavno održanoj saborskoj raspravi o izvješću o provedbi plana protuminskog djelovanja za 2019. pokazalo se da taj plan nije u cijelosti ispunjen. Kao razlozi su pak navedeni znatno smanjenje broja pirotehničara, jer ih je 20-ak krajem 2018. i početkom 2019. otišlo u mirovinu, te nemogućnost korištenja strojeva za razminiranje na planiranim objektima. Oporba je izrazila sumnju da će Hrvatska uspjeti očistiti svoja područja od mina do roka koji je zadan međunarodnom konvencijom jer smatra da će teško biti održavati tempo razminiranja od 50 četvornih kilometara godišnje. Naime, planom za 2019. trebalo je razminirati i napraviti izvide na površini od 54,8 četvornih kilometara, no napravilo se na 45,8 četvornih kilometara. Međutim, već u drugoj polovini 2019. provedena je reorganizacija načina rada Hrvatskog centra za razminiranje, što je lani rezultiralo smanjenjem minski sumnjivog područja za više od 60 četvornih kilometara, a što je najviše do sada, poručuju iz Ravnateljstva civilne zaštite.

Dio oporbe išao je čak i s idejom da se posao razminiranja naplati Srbiji "koja je posijala sjeme zla", no to je ipak ocijenjeno samo populističkim predizbornim nastupom dijela političara.

"Protuminskim djelovanjem u prošloj godini bilo je obuhvaćeno svih osam županija. S obzirom na to da je gotovo 99 posto preostalog minski zagađenog područja pod šumama, u najvećem su se dijelu i aktivnosti odvijale na šumskim površinama. Za sve poslove protuminskog djelovanja u 2020. godini utrošeno je nešto više od 400 milijuna kuna koji su financirani iz državnog proračuna, naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma - OKFŠ - i Europskog fonda (Višegodišnji financijski okvir 2016. - 2020. - Operativni program konkurentnost i kohezija)", navode u HCR-u, dodajući kako je izrada izvješća o izvršenju plana protuminskog djelovanja za 2020. godinu u završnoj fazi.

Što se tiče Plana protuminskog djelovanja za 2021. godinu, on je u procesu usvajanja i njime je predviđeno da se problem mina do kraja godine riješi u Zadarskoj županiji dok se minski sumnjiva područja Osječko-baranjske županije planiraju smanjiti za oko sedam četvornih kilometara. Naime, procjena za Osječko-baranjsku županiju je da će se minski sumnjiva područja prostirati na dvostruko većoj površini, odnosno 14 kvadratnih kilometara. Cilj je s područja Osječko-baranjske županije sve mine ukloniti najkasnije do kraja 2023. godine uz izvore financiranja koji su bili i do sada, najavljuju iz HCR-a.

Trenutačno se na području Osječke županije radi na pet projekata, i to na području Solnice, Gatskog pašnjaka, uz Limbuš leniju, Gatskog rita i Rašća, a dva su projekta u mirovanju, i to područje Glibara te šume i šumske ceste na području Torjanačke šume.

Službenici Hrvatskog centra za razminiranje lani su bili na raspolaganju Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske i aktivno su se uključili u sprječavanje širenja COVID-19 kao i otklanjanje posljedica potresa u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite. Zbog opasnosti od širenja koronavirusa poslovi razminiranja bili su obustavljeni od 20. ožujka do 11. svibnja 2020. Na području Sisačko-moslavačke županije nedavni potresi, srećom, nisu doveli do otkrića novih minsko-eksplozivnih zapreka kao što nisu utjecali na kvalitetu sustava obilježenosti tog područja.