Ekonomija
U HRVATSKOJ POLJOPRIVREDI NEMA MJESTA ZA GMO

Korištenje genetski modificiranih usjeva još je uvijek kontroverzna praksa EU-a
Objavljeno 24. veljače, 2021.
Španjolska prednjači među europskim državama po površinama pod GM kulturama, slijedi Portugal

Pandemija koronavirusa na globalnoj razini i posljedice pandemije, ali i katastrofalnih potresa u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, mnoge su teme gurnuli u drugi plan, pa i one o genetski modificiranim organizmima (GMO).

Prema riječima Marijane Petir, predsjednice saborskog Odbora za poljoprivredu i bivše hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, GMO se više toliko niti ne spominje, bar ne kod nas, i iz razloga jer je Hrvatska slobodna od GMO-a.

- Jedan od razloga je i taj što je kod nas zabranjena sjetva GM sjemena, pa ni u pokusne svrhe, što je samo po sebi dovoljno da javnost bude mirna. Podsjetila bih da sam u Republici Hrvatskoj, zajedno sa stručnom i zainteresiranom javnošću, postigla da sve županije donesu odluke kojima su na svom području zabranile ispuštanje živih GMO u okoliš, pa i u pokusne svrhe te je na temelju tih odluka Hrvatska postala GMO-free država. Proces je trajao gotovo deset godina. Više od 150 regija i 4500 lokalnih uprava diljem Europe donijelo je odluku o svom GMO-free statusu (prva hrvatska regija koja se priključila bila je Sisačko-moslavačka županija, i ja sam potpisala njezino pristupanje europskim regijama slobodnima od GMO-a), te sam inicijativom za uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a, koju sam pokrenula prije deset godina u Hrvatskom saboru, a potom je 2014. godine podigla na EU razinu u Europskom parlamentu, željela potaknuti sve donositelje odluka da se osobno zauzmu da se slične odluke donesu i na lokalnoj i regionalnoj razini svih država članica Alpe-Adria regije kako bi uputili snažnu poruku nacionalnim vlastima, ali i Europskoj uniji da se građani ove regije ne žele izložiti riziku ispuštanja GMO-a u okoliš. Jednako tako, u svjetlu europskog zakonodavstva koje regulira prava članica da samostalno odlučuju o uvođenju živih GMO-a u okoliš, željela sam naglasiti da to pravo ni u kom slučaju ne smije biti narušeno. Prirodno bogatstvo Hrvatske, ali i cijele Alpe-Adria regije, u svojoj raznolikosti i jedinstvenosti blago je nemjerljive vrijednosti koje treba sačuvati i za generacije koje dolaze. Tu su moju inicijativu supotpisala 34 zastupnika Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske te sam je 2015. godine uputila Vladama i Parlamentima tih država - kazala je Marijana Petir.

Pozitivni primjeri
Podsjetila je i na činjenicu da je posljednjih godina u Hrvatskoj pokrenut i Program sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost genetskih modificiranih organizama za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

- Kod ostvarivanja prava na plaćanja (poticaje) određeno je kako su prihvatljive površine one na kojima se uzgaja soja koja je proizvedena od certificiranog sjemena soje koja nije genetski modificirana. Pozitivni primjeri, poput uspostave Centra za preradu genetski nemodificirane soje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i sve češće inicijative za planiranje i jasnije definiranje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje na županijskim i lokalnim razinama, kao što je to inicijativa koju je pokrenula Zagrebačka županija, dokaz su da, iako se ne raspravlja o GMO-u, raspravlja se o razvoju u kojem za GMO nema mjesta. To su aktivnosti koje su usklađene s europskim strategijama, poput Strategije od polja do stola, ali i Zelenim planom te ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike. Tako da bi, stavljajući u fokus novi cilj ZPP-a za iduće programsko razdoblje, a kojim je planiran porast površina pod ekološkom proizvodnjom na 25 %, svima trebalo biti jasno kako treba raditi na razvoju potrebnih struktura i lanaca opskrbe hranom koje promiču proizvodnju i potrošnju ekoloških poljoprivrednih proizvoda, uz održavanje i opstanak ruralnih područja. Dakle, riječ je o dvije suprotstavljene i nespojive teme, pa ne možemo reći da su rasprave o GMO-u nestale, jer nisu, zamijenile su ih rasprave o održivoj proizvodnji hrane koja je nespojiva s GMO-om - kaže Petir.

Inače, valja navesti da je korištenje genetski modificiranih usjeva kontroverzna praksa. EU ima stroga pravila i složen postupak odobravanja uzgoja i prodaje GMO-a, a od travnja 2015. države članice mogu same odlučiti dopuštaju li ili ne kultivaciju na svojim teritorijima.


- Španjolska je još uvijek među vodećim europskim državama po površinama zasijanim GM kulturama, a uz Španjolsku dio površina zasijanih GM kulturama je i u Portugalu. Od 2016. godine, gledajući cijelu Uniju, samo su Španjolska i Portugal zasadili biotehnološki Bt kukuruz. Španjolska je u 2019. godini zasadila ukupno 111.883 hektara, 7,5 % manje nego prethodne godine. Uvoz sirovina iz Argentine, Brazila i Sjedinjenih Država uglavnom su bili biotehnološki proizvodi. Uvezeno je više od 30 milijuna metričkih tona (MT) soje i proizvoda od soje (90-95 % biotehnoloških proizvoda), 10 do 20 milijuna MT proizvoda od kukuruza (20 do 25 % biotehnoloških proizvoda), i 2,5 do pet milijuna MT repice proizvodi (približno 25 % biotehnoloških proizvoda) godišnje, uglavnom za hranu za životinje. Unija je deficitarna u proizvodnji proteina za prehranu životinja, i to je poznato već niz godina, i mora se okrenuti vlastitoj proizvodnji proteinskih usjeva, tim više što je većina soje uvezene u Europsku uniju dobivena iz genetski modificiranih usjeva, a europski potrošači ne žele GM soju na svome tržištu. Došlo je vrijeme za provedbu sveobuhvatnog europskog strateškog plana proizvodnje i opskrbe bjelančevinama biljnog podrijetla, koji se mora temeljiti na održivom razvoju svih usjeva koji postoje u Uniji, a ta promjena znači bitnu izmjenu naših proizvodnih sustava u skladu sa zahtjevima sredstava potrebnih za život poljoprivrednika i zahtjevima kružnoga gospodarstva i održive poljoprivredne proizvodnje utemeljene na načelima poput agroekologije i drugim praksama koje su u skladu s okolišem, uključujući strategije niskih ulaganja za hranjenje preživača koje se temelje na trajnim pašnjacima i privremenim travnjacima na obradivom zemljištu. Diversifikaciju usjeva na poljoprivrednim površinama smatram nužnom te je potrebno da se u sustave ratarskih kultura i krmnog bilja ponovno uvedu bjelančevine biljnog podrijetla poput soje, boba, graška te usjevi poput djeteline i mnogih drugih mahunarki.

Utjecaj na okoliš

Na upit je li napokon znanstveno dokazan štetan utjecaj GMO na ljude i životinje, Petir navodi: "Kao biologinja mogu reći da je sasvim sigurno da prijenos gena jedne vrste u drugu vrstu može imati negativan utjecaj na okoliš, biološku raznolikost i hranidbeni lanac, jer ti geni koji se prenose ne mogu biti opozvani, a nismo sigurni u njihovu bezopasnost, niti kako će se oni dalje ponašati. Opravdana je zabrinutost da bi strani geni i njihovi produkti mogli biti štetni za čovjeka, za druge organizme u hranidbenom lancu (korisni kukci, prirodni predatori...), za samu vrstu u koju je gen unesen, ili za divlje srodnike te vrste u koje gen može biti slučajno prenesen. Ako tome dodamo i činjenicu da patentima poput ‘Terminator tehnologije‘, koja sprječava poljoprivrednika da iduće godine sije vlastito sjeme, multinacionalne kompanije primoravaju ga da svake godine kupuje novo, onda ovoj temi treba pristupiti s visokom razinom opreza. Treba istaknuti i da je jedno od najkontroverznijih pitanja u problematici genetički modificiranih usjeva negativan utjecaj koji korporacije imaju na vrstu i rezultate istraživanja. Budući da je sve veći trend privatnog financiranja znanstvenih istraživanja u javnim ustanovama, dolazi do toga da neki znanstvenici, u želji za financijskim sredstvima koja su im potrebna za istraživanja, pristaju biti promicatelji korporativnih interesa. A ako i otkriju nešto što dovodi tehnologiju genetičkog modificiranja u pitanje, potrebna je velika doza osobne hrabrosti kako bi se rezultati javno objavili.

Ovaj trend posebno je vidljiv nakon slučajeva nekih znanstvenika koji su, možemo reći, sustavno uništavani od strane pobornika biotehnologije kako bi postali ogledni primjer drugima da ne dovode u pitanje biotehnološke dogme. Jedan francuski znanstvenik objavom više studija bacio je novo svjetlo na problem genetički modificiranih usjeva. Naime, dokazano je da štakori koji jedu GM krumpir zaostaju u rastu i ima negativan efekt na imunološki sustav. Dokazano je i da se dogodilo genetsko zagađenje meksičkih autohtonih sorti kukuruza s GM kukuruzom iz SAD-a te da se DNK genetički modificiranog kukuruza nasumce razbacao u genomu kontaminiranog autohtonog kukuruza. U svom istraživanju jedan se znanstvenik usmjerio na učinke djelovanja glifosata na sisavce, uključujući i čovjeka. Ta je studija otkrila povećanu osjetljivost štakora na tumore i imali su kraći životni vijek od kontrolne skupine štakora, iz čega je taj znanstvenik zaključio kako Monsantov kukuruz NK603 potiče razvoj tumora kod štakora", kaže Petir te napominje kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, a postavila je i pitanje na nedavnoj sjednici Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru o razlozima spominjanja GM sjemena u prijedlogu Zakona o sjemenu, istaknuvši kako Zakonom treba jasno propisati da je upotreba GM sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.

Zdenka Rupčić
U Hrvatskoj su imenovana dva referentna laboratorija za GMO
U Republici Hrvatskoj imenovana su dva nacionalna referentna laboratorija za GMO: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek. Za provođenje službenih kontrola nadležan je Državni inspektorat (DIRH). “Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata u 2020. provela je ciljani inspekcijski nadzor, odnosno ispitivanje prisutnosti GMO-a u poljoprivrednom sjemenu stavljenom na tržište 2020. godine, u razdoblju od 3. veljače do 15. listopada 2020. godine. Proveli su 23 ciljana inspekcijska nadzora kod deset pravnih osoba koje se bave proizvodnjom, doradom, unosom i uvozom sjemena poljoprivrednog bilja, uz uzimanje sveukupno 30 uzoraka sjemena stavljenog na tržište radi ispitivanja prisutnosti GMO-a. Kvalitativnom analizom ni u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost DNA –sekvence. Tijekom službene kontrole poljoprivrednih kultura u primarnoj proizvodnji, poljoprivredni inspektori uzorkovali su u svrhu ispitivanja prisutnosti GMO-a u tri vrste zelene mase poljoprivrednih kultura. Ukupno 40 uzoraka, i svi su bili negativni na GMO. Kvalitativnom analizom ni u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost DNA sekvenci karakterističnih za genetski modificirane organizme, kaže Petir.
Tehnološka kontaminacija GMO-om
Sanitarna inspekcija DIRH, u provođenju službenih kontrola na granici, na tržištu RH te u provedbi Monitoringa GMO-a u hrani u 2020. godini uzorkovala je ukupno 68 uzoraka hrane. U 62 uzorka kvalitativnom analizom nije utvrđena prisutnost DNA sekvenci karakterističnih za genetski modificirane organizme. U šest uzoraka utvrđeno je postojanje DNA sekvenci karakterističnih za genetski modificirane organizme u količinama manjim od 0.1 % masenog udjela. Takva hrane ne podliježe označavanju ako se dokaže da se radi o slučajnoj, ili tehnološkoj kontaminaciji GMO-om. U protivnom slučaju subjekti u poslovanju s hranom odgovorni za stavljanje takve hrane morali su DIRH- u dostaviti dokaze kako su poduzeli odgovarajuće korake kako bi ubuduće izbjegli prisutnost GMO-a u spornoj hrani.
Monitoring na prisustvo GMO-a u hrani prisutnoj na domaćem tržištu
U svrhu provedbe Monitoringa na prisustvo GMO-a u hrani prisutnoj na tržištu Republike Hrvatske u 2020. godini analizirano je 59 uzoraka hrane biljnog i životinjskog podrijetla koja potencijalno sadrži GMO, proizvedena je od GMO-a, ili sadrži sastojke dobivene od istih. To su bili proizvodi pretežno na bazi soje, kukuruza, riže, pšenice te papaje. Uzorkovanje je provodila sanitarna inspekcija DIRH-a u dvije faze, i to u gradu Zagrebu, Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od ukupno 59 uzoraka hrane uzorkovanih u sklopu Monitoringa GMO-a u 2020. u hrani, u četiri uzorka utvrđena je prisutnost DNA sekvenci karakterističnih za genetski modificirane organizme MON-04032-6, MON-89788-1 soje i MON-87701-2 u količinama manjim od 0.1 % masenog udjela (sojine ljuspice, dodaci prehrani). Veterinarska inspekcija DIRH-a uzorkovala je 72 uzorka hrane za životinje. U jednom uzorku hrane utvrđena je prisutnost DNA sekvenci karakterističnih za genetski modificirane organizme u količinama manjim od 0.1 % masenog udjela.
Možda ste propustili...

POVEĆAT ĆE ULAGANJA U ODRŽIVI RAZVOJ

Dalekovod s rastom prihoda od 20 posto

POD PŠENICOM JE 140 TISUĆA HEKTARA

Manje hektara pod žitaricama

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PAD POTRAŽNJE

U Americi silosi prepuni kukuruza

2

OBRAZOVANJEM DO RASTA PRODUKTIVNOSTI

Manje je poljoprivrednika samo s osnovnom školom

3

UGOSTITELJI JOŠ U FAZI PRILAGODBE

Napojnice su - prilika za privlačenje radne snage