Naši židovski sugrađani krajem ovog tjedna, u četvrtak i petak, slave svoj veliki blagdan Purim. Sjećanje je to na izbavljenje iz nevolje i smrtne pogibelji u vrijeme vladavine Ahemenidskog Kraljevstva, a glavna junakinja je Estera. Upravo je ova mlada Židovka zaslužna za spas svoga naroda, a spomenuti događaj iscrpno je opisan u biblijskoj Knjizi o Esteri.

Perzijsko Kraljevstvo, kojim je upravljala dinastija Ahemenida, bilo je najveća država u povijesti antike, a protezalo se od Libije do Indije i od Kazahstana do Etiopije. Estera otklanja urotu protiv svog naroda, a Židovi se u kraljevo ime uključuju u likvidaciju svog suparnika Hamana i njegove desetorice sinova te još 500 drugih sumnjivaca. U toj osvetničkoj kampanji ubijeno je 75.000 ljudi. Kao i sve priče iz starine, i ova odiše brojnim krvoprolićima. No njezina poruka nije nasilje nego spas židovskog naroda.

Svakog 14. dana mjeseca adara Židovi diljem svijeta obilježavaju Purim. Četiri su zapovijedi (micve) za Purim. Prva je čitanje Megile (Svitka o Esteri), a potom slijedi bogati purimski obrok koji uključuje jedenje mesa i pijenje vina. Jedna od rabinskih naredaba za ovaj blagdan glasi: "Čovjek na Purim mora piti dok ne prestane razlikovati prokletoga Hamana od blagoslovljenog Mordokaja". Važno je i darivanje siromašnih. Taj dar može biti u novcu, jelu ili odjeći. Posljednja naredba je slanje hrane ili šelahmones. Riječ je o obroku koji se mora dati bar jednoj osobi. Ovih zapovijedi dužni su se pridržavati svi Židovi pa i žene od svoje 12. godine.

Jestvena strana ovog blagdana je vrlo bogata. Obično se peku kolači koji se pune pekmezom i makom. To su tzv. Hamanove uši. Osim toga, Židovi se na Purim prerušavaju u različite maske i kostime. Priređuju se i igrokazi, tzv. purimšpil, koji ismijavaju autoritete poput učitelja i prvih ljudi zajednice. Onaj tko u tome bude najbolji naziva se “purimskim rabinom”. Ovo je izrazito veseo blagdan jer Židovi proslavljaju svoje izbavljenje i pobjedu nad neprijateljem. D.Celing