Objavljeno 22. veljače, 2021.
Uskoro kreće podjela novca koji su na račun HCK-a uplatili građani
Interventni tim osječkog Crvenog križa u četvrtak se vratio s još jedne petodnevne smjene u Petrinji, gdje su bili na raspolaganju stanovništvu potresom pogođenog područja. Ovo nije i posljednji put da onamo odlaze ne samo osječki nego i timovi iz svih društava iz Hrvatske. Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, ističe da će HCK ondje ostati sve dok se stanovnici Banovine ne vrate u svoje domove. Valja podsjetiti da uskoro kreće i isplata novca prikupljenog od građana nakon potresa 29. prosinca 2020. godine. Na računu je oko 48 milijuna kuna.
"Stanovnici Banovine mogli su se prijaviti za novčanu pomoć u čemu su im pomagale naše ekipe kako bi ispravno popunili obrazac za prijave koje su se primale do 19. veljače", kaže Jelić, dodajući da će se iznos koji će netko dobiti razlikovati ovisno o tome je li riječ o samcu ili višečlanim obiteljima. Novčana sredstva, dodaje, slat će se na tri načina - na tekući račun, na zaštićen račun ako ga obitelj posjeduje te preko poštanske uplatnice. Isplate će, najavljuje Jelić, krenuti za nekoliko dana, no to nipošto ne znači da je posao HCK-a tada gotov.
"Crveni križ bit će uz stanovnike Banovine dokle god je to potrebno, baš kao što smo bili za vrijeme poplave u Cvelferiji. Država je odlučila sagraditi domove, i oni će ih svi dobiti, no u međuvremenu bit ćemo na raspolaganju svima koji pomoć trebaju", ističe Jelić, naglašavajući spremnost HCK-a u pomoći u katastrofama, a za što su se pripremali posljednjih osam godina. Zahvaljujući projektima, viziji i razvoju ostvarena je odlična organizacijska shema, a što je zabilježeno i u analima Međunarodnog pokreta Crvenog križa. Ispite su, kaže naš sugovornik, položili tri puta – u Domovinskom ratu, prilikom poplava i egzodusa izbjeglica.
"Tijekom rata zbrinuli smo i nahranili oko 184 tisuće izbjeglica i nitko nije bio bez krova nad glavom. Nakon što je rat završio, UNHCR i Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca sklopili su ugovor s nama o skrbi za sve koji su ostali na okupiranom području, a bila je riječ o starima i nemoćnima. One koji su se željeli vratiti iz Srbije smjestili smo i opskrbljivali 15 godina", prisjeća se Jelić, kao i poplave prilikom koje je prikupljeno oko 70 milijuna kuna. Cijelo vrijeme tijekom poplave, kaže, članovi HCK-a u sela su nosili pakete higijenskih i prehrambenih potrepština za članove obitelji, a za što su dobili visoke ocjene. Važno je reći, dodaje, da je svaka obitelj koja je pogođena poplavom u županijskoj Posavini dobila između 18 i 60 tisuća kuna.
Najvišu ocjenu HCK je dobio i prilikom masovnog prolaska migranata i izbjeglica kroz Hrvatsku. "Svi su bili izliječeni, nahranjeni i napojeni, a dnevno ih je prolazilo i do osam tisuća. U posjetu je tad bio glavni tajnik Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i ostao je vrlo ugodno iznenađen onime što je vidio. Jedan Sirijac rekao mu je tada da se u Hrvatskoj konačno osjeća kao čovjek, i to se ne zaboravlja", naglašava Jelić.
Marija Mihelić
TRANSPARENTNO O DONACIJAMA
Petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović je na tribini u Petrinji rekao da će za tjedan dana transparentno prikazati raspodjelu donacija, izvijestili su iz “Petrinjskog proljeća”. Tribina je održana u subotu, na isti dan kada je u Petrinji počeo proces primanja zahtjeva za obnovu. Iako su se zahtjevi počeli zaprimati 54 dana nakon potresa, što je znatno kraće nego što je to bio slučaj u Zagrebu, predstavnica Građanske inicijative “Petrinjsko proljeće” Drinka Mažić pozvala je da se evaluira na koji je način to moglo biti uključivije, brže i učinkovitije. Predstavnici Grada Petrinje i Stožera za obnovu navodili su oscilacije u međusobnoj komunikaciji, ali i poslali optimistične poruke. Glasnogovornik Stožera Mladen Pavić rekao je da će se do kraja mjeseca raspisati natječaj za završetak autoceste Zagreb - Sisak, s brzom cestom prema Petrinji. Ipak, brojna pitanja ostala su otvorena - primjerice, kada će djeca moći donekle normalno nastaviti školovanje. “To je jedno od temeljnih pitanja za revitalizaciju grada jer nedostatak mogućnosti za obrazovanje rezultira odlaskom mladih iz Petrinje”, istaknuto je.