Najviše komunalnog otpada po stanovniku u Europskoj uniji bilježi Danska - 844 kilograma. Pokazali su to podatci Eurostata za 2019. godinu prema kojima je Hrvatska s 445 kilograma komunalnog otpada po stanovniku nešto ispod europskog prosjeka, a u društvu je Švedske i Latvije.

Više od 600 kilograma komunalnog otpada po stanovniku bilježili su u promatranoj godini i Luksemburg, Malta, Cipar i Njemačka. Nešto više od europskog prosjeka, koji iznosi 502 kilograma otpada po stanovniku, proizveli su Portugal, Grčka, Francuska, Finska, Austrija i Irska. Nizozemska, Slovenija, Češka i Italija gotovo su izjednačene s prosjekom. Najmanje je otpada proizvela Rumunjska, 280 kilograma po stanovniku, pokazuje Eurostatovo izvješće.


​O hrvatskim količinama komunalnog otpada nedavno se govorilo upravo u Osijeku, koji je u domaćim omjerima sredina koja se uzima za primjer učinkovitog zbinjavanja i recikliranja otpada. Stoga je iz Osijeka i krenula nacionalna dodjela spremnika za odvojeno prikupljanje otpada kućanstvima. Riječ je o ukupno milijun i 230 tisuća spremnika (kanti) koji će biti podijeljeni u više od 400 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su aplicirale za taj projekt te tako omogućiti građanima odvojeno prikupljanje otpada. Tom je prigodom Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo kako je tijekom 2019. godine razina odvajanja otpada u cijeloj Hrvatskoj uvećana s 31 na 37 posto, a što je iskorak ostvaren kombiniranom akcijom izgradnje infrastrukture te povećanja svijesti i informiranosti građana. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić istaknuo je kako je ovo najveći projekt takve vrste u Europi vrijedan 370 milijuna kuna, koji su nadležno ministarstvo i Fond osigurali iz EU sredstava. Za Osijek je predviđena isporuka ukupno 32 tisuće spremnika, što će u konačnici biti nadogradnja postojećeg sustava gospodarenja otpadom koji uključuje sanaciju postojećih odlagališta i gradnju četvrtog reciklažnog dvorišta.


Podaci europskih statističara pokazuju kako je količina recikliranog otpada dosegnula u 2019. godini rekordnih 107 milijuna tona ili 239 kilograma po stanovniku i gotovo je utrostručena u odnosu na 1995. Podatak uključuje reciklirane sirovine i kompostirani otpad. Na odlagalištima je pak u 2019. završilo 54 milijuna tona komunalnog otpada, više nego upola manje u usporedbi s 1995. godinom.


Jedan od glavnih sastojaka komunalnog otpada je - hrana, i to zato što otpad od hrane nastaje kroz cijeli lanac opskrbe, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. U zemljama Europske unije godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Okvirna procjena temeljem raspoloživih podataka u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom za 2017. godinu pokazala je da u Hrvatskoj godišnje nastaje 399.611 tona otpada od hrane odnosno 97 kilograma po stanovniku.

Radi podizanja svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom, Ministarstvo poljoprivrede započelo je s izradom tzv. sektorskih vodiča u kojima se naglasak stavlja na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama u lancu opskrbe hranom. "Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitaka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Budimo informirani, odgovorni i solidarni - hrana nije otpad", naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Namjera je da sektorski vodiči omoguće tvrtkama i pojedincima stvarno mijenjanje stavova u rukovanju hranom, a osim dva vodiča u pripremi su sektorski vodiči za smanjenje otpada namijenjeni pojedinačno sektorima primarne proizvodnje te prerade i proizvodnje hrane, čija se objava planira do kraja ove godine. Prema Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u Hrvatskoj cilj je do 2030. godine smanjiti otpad od hrane po glavi stanovnika za 50 posto.