Objavljeno 20. veljače, 2021.
Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala je u Sarajevu kako Europska unija želi biti pouzdan partner Bosni i Hercegovini u svemu, pa i u suočavanju s migrantskom krizom, ali ističe kako ta država mora pokazati da je u stanju kontrolirati te procese.
"Upravljanje migracijama odgovornost je država, pa i BiH treba tako djelovati, a cijela zemlja mora podnijeti svoj dio tereta", izjavila je Johansson nakon sastanka s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom. Očito je aludirala na činjenicu da je većina ilegalnih migranata u BiH koncentrirana na sarajevskom i bihaćkom području, jer ih drugi dijelovi zemlje ne žele prihvatiti, a vlasti RS redovito ih protjeruju.
Johansson je boravila u BiH kako bi se osobno uvjerila u migrantske probleme koje ta zemlja ima i provjerila kako EU može pomoći u kontroliranju migrantske krize. Ona je nedavno predstavila novi pakt o migracijama i azilu, koji tretira migracije kao "trajno pitanje koje neće nestati" pa valja naći način kako time upravljati. Ocijenila je da, nasuprot 2016., kada su Sirijci bježali od rata, sada dominiraju migranti iz drugih država, zbog teške gospodarske situacije. Istaknula je kako je riječ o osobama koje uglavnom nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, stoga je jedan od prijedloga da se takvi migranti vraćaju s vanjskih granica EU-a u svoje zemlje. To bi, smatra Johansson, olakšalo i bosanskohercegovačku kontrolu migracija.
Tegeltija kaže kako BiH godinama nosi prevelik dio tereta krize. Konstatirao je kako ne mogu sami osigurati granice od migrantskog vala, nego to mora biti zajednički napor svih država. "BiH je spremna biti partner u kontroliranju migracija, no ne može biti talac te krize, niti je spremna biti spavaonicom za migrante koji će u nju ulaziti, a blokirat će im se izlazak", kazao je.
H