U svome radu "Financijska analiza kriptovaluta u odnosu na standardne financijske instrumente", prof. dr. sc. Domagoj Sajter sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku puno je toga pojasnio, no tri godine kasnije puno se toga dogodilo, stigla je pandemija a s njom i koronakriza.

Kad biste pisali nastavak - dodatak spomenutog rada, što biste obuhvatili, kakva saznanja, sadašnje situacije...?

- Tekst koji spominjete je znanstveni, a ne popularni rad, i ne bi bilo dobro da je u tri godine previše zastario jer nije baš dobro da takvi članci zastarijevaju za tri godine. Ono što se promijenilo i što bih sada možda dodao su neki novi elementi kojih prije nije bilo ili su bili samo u povojima, jer kriptosvijet sazrijeva i dobiva konkretnije - recimo to tako - proizvode. Ako ćemo slikovito, kriptovalute donose novu tehnologiju; novi alat, novi "čekić", ali nije bilo puno "čavala", nije bilo puno razvijenih modela primjene (engl. use cases). Isto tako, u onom valu prije nekoliko godina uskočilo je previše lovaca na brzu zaradu koje nije briga za nekakvu stabilnost ili održivost, koji misle da su remećenje i destabilizacija starih principa nešto dobro samo po sebi, i kojima je trebalo pokazati koliki su rizici. Čini mi se da se sad bolje razumije da se stvari temeljitije mijenjaju postupnim, manjim koracima nego revolucijama. Ono o čemu se prije zasigurno manje pisalo i pričalo su tzv. stable coins, kriptovalute čija je vrijednost stabilna jer je pokrivena nekom imovinom, i to je nešto čemu bih sad dao više pažnje. Također, sad svakako treba spomenuti decentralizirane financije (tzv. DeFi), aplikacije i sustave bazirane na Ethereum blockchainu, koji se lijepo razvijaju.

Koliko pratim financijske vijesti, vrijednost bitcoina u siječnju je premašila 40.000 dolara, a na početku pandemije koronavirusa bila je oko 5000 dolara. Istovremeno tvrtka Tesla Elona Muska uložila je 1,5 milijardi dolara u bitcoin i digla mu cijenu. Znači li to da koronakriza nije naštetila kriptovalutama i tržištu koje s njima posluje?

- Da, široj javnosti kriptovalute postaju interesantne nakon ovih skokova cijena kad se među građanima pojavljuje ono što se na zapadu kratko kaže FOMO (eng. fear of missing out; strah da će se propustiti nešto, neka dobra prilika), iako su kriptovalute i bile i ostale ekstremno volatilne, a to znači s jako, jako velikim i skokovima i padovima cijena. Onaj tko je uložio u prošlom valu prije tri godine i bio strpljiv, sad ima jako lijepu zaradu. Tržište dugoročno nagrađuje strpljive, ali treba preživjeti nervozu velikih oscilacija u kratkom roku.

Što se tiče koronakrize, ona je sve ljude svijeta stavila pred zid, u preispitivanje prioriteta. Uz to nam je dala vremena, ne svima, ali mnogima, i mnogi su se zatvoreni u svoje domove počeli "igrati" na financijskim tržištima. Američki investicijski div Fidelity bilježi rast od 97 % obujma trgovanja u prošloj godini, što se objašnjava time što su ljudi zatvoreni kod kuće i "igraju se" mobitelima na burzi. To i aplikacije-platforme za trgovanje bez provizija (npr. Robinhood) doveli su do rasta obujma trgovanja svime, pa tako i kriptovalutama. A Musk je ekscentrik sklon rizicima i sve što je napravio, napravio je eksperimentiranjem i zalijetanjem u nepoznato. Tako i ovu golemu kupovinu bitcoina.

Porezne vlasti i zakonski regulatori diljem svijeta još uvijek pokušavaju razumjeti koncept kriptovalute i blockchaina i smjestiti ih u pravne okvire. Uspijevaju li u tome, gdje su i koji su problemi? S tim u vezi - zašto hakerski napadi traže isplatu u bitcoinima, zašto se uopće dopušta poslovanje valutom kojoj se ne može pratiti trag?

- Vlasti i regulatori svugdje su se postavili pragmatično. Iako možda i nisu razumjeli tehnologiju, razumjeli su da postoji velik potencijal razvoja različitih dijelova financijskog sustava i nisu htjeli sputavati taj razvoj. To je zanimljivo jer su izvorno kreatori kriptovaluta željeli zapravo "rasturiti" postojeći i stvoriti drukčiji, novi, prema njihovu uvjerenju bolji financijski sustav. Očekivali bismo da će se vlasti postaviti kontra, da će regulatori štititi sustav, ali su umjesto toga dopustili programerima da se "igraju" i nisu ih kočili. Razumjeli su da ih je bolje imati uza sebe nego protiv sebe i dali su im mogućnost da se izraze. Tako, primjerice, HNB ima tzv. Fintechhub (https://fintechhub.hnb.hr/), kao i Hanfa (https://www.hanfa.hr/fintech/), kojima žele uspostaviti partnerski odnos s kriptonovopridošlicama u sustav. Ima dobrih konkretnih primjera, recimo u Hrvatskoj je razvijen sustav plaćanja Paycek koji omogućuje plaćanje u maloprodaji, npr. bureka i jogurta bitcoinom i drugim kriptovalutama ako trgovac to želi. Dakle, regulatori dopuštaju takve platne sustave i oni se integriraju u tradicionalne.

Što se tiče anonimnosti, bitcoin nije potpuno anoniman, nego se kaže da je pseudoanoniman. Ako ste kriminalac, radije ćete se okrenuti npr. Moneru ili ZCashu. Ne bih rekao da vlasti dopuštaju zlouporabu ovih kriptovaluta, nego da im jednostavno ne mogu ništa. To su globalne računalne mreže i ako ugasite i zatvorite server ovdje, iskočit će drugi ondje. Ali ne treba strašiti građane kriminalcima koji se oslanjaju na kriptovalute, pravi problem globalne ekonomije su milijarderi i multinacionalne kompanije koji legalno skrivaju imovinu u off-shore oazama kao što su Luksemburg ili Malta. Tamo se pravno smjeste i ne plaćaju poreze. A hajde probajte vi ili Glas Slavonije kao firma ne platiti porez! Pogledajte OpenLux - akciju istraživačkih novinara, i razumjet ćete da problem svjetske ekonomije nisu nekakvi mračni kriptohakeri, jer je kompletna imovina vezana uz bitcoin još uvijek vrlo, vrlo mala u odnosu na ono što se skriva po poreznim oazama.

Trebaju li se klasična sredstva plaćanja - dolar, euro, pa i naša kuna... uključujući i plaćanja kreditnim/debitnim karticama, bojati kriptovaluta, koliko su tradicionalni financijski sustavi ugroženi ovim suvremenim kripto-digitalnim financijskim tržištem?

- Spomenuo sam već Paycek kao primjer platnog sustava bez naknada i provizija, gdje umjesto kunama možete plaćati npr. etherom. Dakle, konkurencija nastaje, i tome se kao potrošači trebamo radovati. Uz to, centralne banke posvuda, diljem svijeta (iako ne i HNB) razvijaju ono što se zove "digitalna valuta središnje banke" (CBDC). Dakle, inkorporiraju novu financijsku tehnologiju i eksperimentiraju s njom. Prepoznale su mogućnosti blockchaina i testiraju ga pod nazivom "tehnologija distribuirane knjige salda", DLT - distributed ledger technology (ispričavam se čitateljima na upadicama na engleskom, ali stvari su nove i često još uopće nema dobrih prijevoda). Tako su, naprimjer, Švicarska narodna banka, baselski BIS i Švicarska burza objavili da su uspješno testirali CBDC kako bi ocijenili utjecaj digitalnih inovacija na budućnost financijskog sustava i kažu da se namira digitalne imovine izvršava DLT-om. A kad god vidite DLT, sjetite se da je on nastao iz blockchaina, a prvi blockchain je bitcoinov, iako oni to ne spominju jer se žele distancirati od onih loših strana kriptovaluta za koje ste već pitali. I ova nedavna situacija s dionicom Gamestopa, gdje je problem nastao u zastarjeloj tehnologiji, jer se razmjena dionica za novac zapravo izvršava neinstantno (iako bi s DLT-om mogla odmah), nego tek dva radna dana nakon kupoprodaje, a u međuvremenu dok se to proknjiži nastanu brojni rizici - i to pokazuje koliko su neka područja u financijama zastarjela i zrela za promjene.

Da zaključim, američki regulator je početkom siječnja službeno odobrio korištenje DLT-a i stablecoina u platnim sustavima, što je golem, važan korak, i ukazuje na integraciju ideja nastalih u kriptosvijetu u tradicionalne sustave. To upućuje da digitalni novac ima budućnost, makar još ne znamo kakva će ona biti. (D.J.)