Objavljeno 18. veljače, 2021.
Bolnički kapaciteti nigdje u svijetu nisu prilagođeni maksimalnom priljevu pacijenata
Članice Europske unije zabilježile su više od 450.000 smrtnih slučajeva više između ožujka i studenoga 2020. nego u istom razdoblju između 2016. i 2019., pokazuju podatci statističke agencije Eurostat.
Smrtnost veća 40 %
Stručnjaci su koristili mjesečne podatke iz zemalja EU-a kako bi usporedili veću smrtnost u 2020. s prosjekom u istom razdoblju od 2016. do 2019. godine. Eurostat je objavio da podaci "daju opću sliku mortaliteta pod utjecajem pandemije bolesti COVID-19, jer uključuju sve smrti neovisno o uzroku". Koristili su podatke iz svih zemalja, osim Irske, iz koje ih nisu dobili.
Sjetimo se, nakon travnja, kada je smrtnih slučajeva bilo 25 % više od prosjeka, brojevi su padali. Između svibnja i srpnja, u toplijim mjesecima, situacija se donekle smirila, stvarajući kod nekih privid da je glavna opasnost prošla. No, već krajem kolovoza pandemija se iznova počela buditi, da bi rujan ponovno svijet suočio s velikim brojem oboljelih i umrlih. Smrtnost je u Uniji bila 8 % veća od uobičajenog prosjeka u rujnu, 17 % u listopadu, i čak 40 % u studenome. Vrhunac u studenome posebno je bio smrtonosan u Bugarskoj, Poljskoj i Sloveniji, gdje je povećanje bilo više od 90 %. Rast broja smrtnih slučajeva u Belgiji bio je gotovo 60 %, a u Italiji i Njemačkoj 50 %. U istom mjesecu Hrvatska je zabilježila 46,3 % višu smrtnost, pokazuju podaci Eurostata. No u Hrvatskoj zapravo najgori i nije bio studeni, nego prosinac. U prosincu 2020. zabilježen je najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno bilo ih je 7395. Kako je tada bilo i samo 2807 rođenih (manje samo u ožujku i svibnju), prirodni prirast je na izlasku iz 2020. bio najgori u deset godina. Točnije, umrlo je čak 4588 osoba više nego što ih je rođeno. Da se takav trend održi godišnje bismo samo prema toj osnovi (bez iseljavanja u inozemstvo) gubili 50-ak tisuća ljudi. Bio je to, u demografskom smislu, najgori mjesec u zadnjih deset godina. Naime, najlošiji je dosad bio siječanj 2017. godine, kada je zabilježeno 3209 više umrlih nego rođenih, opet ni blizu prosinačkim užasnim brojkama. U odnosu na prosinac 2019. to je povećanje od 77,3 % ili 3225 umrlih više.
Demograf Anđelko Akrap kaže da se tek nakon analize smrtnih slučajeva, a kod nas to radi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, može govoriti koliko je ljudi točno umrlo od koronavirusa. Dodaje i kako održivu usporedbu onemogućava i to što nisu svi naraštaji isti, a sad su zaista u najrizičnijim godinama oni naraštaji koji su rođeni do Drugog svjetskog rata. Dodaje, stvara se i privid kao da se sada ni od čega ne umire osim od koronavirusa.
Najugroženije područje
"To se može promatrati i s ekonomske strane, gdje je izazvalo enormni, nagli pritisak na zdravstveni sustav i donijelo snažan porast troškova. Problem je što bolnički kapaciteti nisu nigdje u svijetu, pa ni kod nas, prilagođeni maksimalnom priljevu pacijenata. Ekonomski se stvara nesigurnost, pa se može još ubrzati pogoršanje tih ionako prisutnih negativnih ekonomskih trendova. Čitava Europa suočava se s lošom demografskom slikom, a mi nismo u situaciji provoditi selektivnu emigracijsku politiku, jer nismo toliko ekonomski snažni. To mogu raditi Nijemci i druge zapadne zemlje jer imaju takve plaće. A Hrvatska nikada nije imala dugoročnu demografsku politiku i snažnu političku volju - od lokalne zajednice do vrha - što i gdje razvijati, i otkud nam radna snaga. Uz to, Hrvatska nije razvila sustav gradova koji bi zadržali stanovništvo u svom okruženju", smatra Akrap. Za broj umrlih kaže kako su to uglavnom stariji ljudi. Dodaje da dio Europe uvijek može svojom jakom ekonomskom snagom privući dovoljnu radnu snagu, no to, nažalost, ne vrijedi za Hrvatsku. Ističe da je prema demografskim projekcijama UN-a jugoistočna Europa najugroženije područje na Zemlji, i to ima svoje ekonomske posljedice.
"Sada se skratio očekivani životni vijek stanovništva u dobi iznad 65 godina. Ono što je najvažnije, u zdravstvenom sustavu veliki je problem i opterećenje, nagli porast ionako velikih troškova, sa silnim ekonomskim posljedicama. Usuđujem se reći da i to može posredno utjecati i pridonijeti padu broja živorođenih", zaključuje Akrap.
Igor Bošnjak
U 10 MJESECI U RH UMRLO 13,2 % LJUDI VIŠE
Eurostatova karta svjedoči da su u proljetnom valu koronavirusa najveći rast broja umrlih u odnosu na protekle godine imale Španjolska, Italija, Belgija i Nizozemska, a u drugom valu, u posljednja četiri mjeseca 2020., Poljska i Češka. Ukupan broj umrlih od siječnja do prosinca 2020. u Hrvatskoj je porastao za 8,3 % u odnosu na 2019. godinu, odnosno umrlih je bilo 4350 više. Promatrajući razdoblje od ožujka (kada je službeno proglašena epidemija), do prosinca 2020., broj umrlih porastao je za 13,2 %, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 5523 više. Treba napomenuti i da privremeni podaci o broju umrlih za prošlu godinu nisu potpuno usporedivi s konačnim, koji će tek biti objavljeni. Oni se, naime, odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.