U Vukovarsko-srijemskoj županiji niknut će prva vertikalna farma u Hrvatskoj, inovativno rješenje koje podrazumijeva proizvodnju hrane u velikim zatvorenim prostorima, gdje se biljke uzgajaju u kontroliranim uvjetima i potpuno zaštićene od vanjskih utjecaja.

Poljoprivredna proizvodnja važna je gospodarska djelatnost u najistočnijoj županiji i zasigurno može biti jedan od temelja razvoja gospodarstva. Proizvodnja povrća je, ističe županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić, najintenzivnija grana biljne proizvodnje glede ostvarivanja prihoda po jedinici površine.

Poduzimaju se koraci kako bi se proizvođači okrenuli dohodovnijim poljoprivrednim kulturama uz primjenu novih tehnologija i tako povećali svoju zaposlenost, prinos i prihod od vlastite proizvodnje. Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRR), u VSŽ-u je u 2019. godini nešto više od 1700 hektara bilo pod povrtlarskim kulturama namijenjenih tržištu, a najvažnije bile su grašak, luk i kukuruz šećerac. Prednosti razvoja povrtlarstva pogodni su klimatski uvjeti, ali i činjenica kako se radi o visoko dohodovnim kulturama, koje mogu donijeti znatne prihode i na manjim površinama.

Na temelju navedenog te geografskog i klimatskog potencijala, a u svrhu razvoja ruralnog područja uvođenjem inovativnih načina proizvodnje u povrtlarstvu, Razvojna agencija VSŽ-a dala je izraditi studiju izvedivosti za vertikalne farme, sufinanciranu sredstvima iz Mjere 20 "Tehnička pomoć" iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020.

- Studija je završena i financijska analiza ulaganja u vertikalne farme pokazala je da je ulaganje u novi način proizvodnje hrane, s malom potrošnjom resursa kao što su zemlja i voda, isplativo. Pokazala je da postoji tržište za te proizvode jer je budućnost proizvodnje hrane upravo u pametnoj poljoprivredi - govori Goran Koprivnjak, iz Razvojne agencije VSŽ-a.

Dodaje da se radi o javno-privatnom partnerstvu Županije i tvrtke GOGLOBAL iz Županje. Kao mikrolokacija pogodna za takvu farmu, s obzirom na klimatske uvjete, pokazala se poduzetnička zona u Drenovcima, i farma je inicijalno ondje smještena. Sada se čekaju natječaji i osiguravanje sredstava za realizaciju investicije.

Vertikalne farme su građevine u kojima se biljke uzgajaju na vertikalnim i horizontalnim stalcima, pod prilagođenim LED svjetlima, a sam koncept zasniva se na ciljevima za prikazivanje optimizacije u napredno kontroliranom uzgoju, poboljšanjima protoka energije i otpada te automatizaciji sustava. LED svjetlima stvaralo bi se specifično osvjetljenje za svaku biljku, dajući joj spektar, intenzitet i frekvenciju za učinkovitiju fotosintezu, čime se može utjecati na veličinu, oblik, teksturu, boju i okus povrća.

- Zatvoreni prostor štiti biljke od štetočinja, bolesti i prljavštine. Temperatura i vlaga su optimizirani za brz rast biljaka, koje roboti prihranjuju, njeguju i beru. Cilj je bez izlaganja biljaka vremenskim uvjetima proizvesti jeftinije organsko povrće, bez upotrebe pesticida, ublažiti utjecaj klimatskih promjena te proizvesti veću količinu povrća dobre kvalitete za prodaju po fiksnim cijenama cijele godine - ističe Koprivnjak.

Strukturom modularnog uzgoja može se okomito dodati više proizvodnih modula, a što omogućuje da se proizvodna površina "uvišestruči". Manualni poslovi zamjenjuju se robotskim sustavima zahvaljujući suvremenoj tehnologiji te se područje proizvodnog sustava održava u klimatskim uvjetima optimalnima za biljke. Time se udovoljava tržišnim zahtjevima i postiže modernizacija u lancu hrane koja podrazumijeva najviši standard kvalitete, djelotvornosti i fleksibilnosti proizvodnje, kao i ekološki pristup u smislu minimiziranja otpada i potrošnje energije. Takav način uzgoja hrane omogućuje njezinu proizvodnju cijele godine, bez štetnog utjecaja na okoliš jer je proizvedena bez pesticida, herbicida i fungicida.

- Ovako koncipirane farme visoko su dohodovan oblik i definitivno inovativan oblik proizvodnje. Bitno bi utjecale na kvalitetu provedbe Programa ruralnog razvoja RH, a pridonijele bi inovaciji, automatizaciji i digitalizaciji proizvodnje - zaključuje.