Regija
PROJEKT ZADRUGE “BABOGREDSKI FENIKS”

Prvi će tržištu u 2022. ponuditi ranu šparogu
Objavljeno 10. veljače, 2021.
Datum berbe tempirat će prema narudžbama kupaca i neovisno o vremenskim uvjetima imat će šparogu kada je još nitko nema

BABINA GREDA - Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.

Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.

Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.

- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.

- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.

Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.

Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.

Marija Lešić Omerović
NAKON PETE GODINE POKRIT ĆE ULOŽENO
“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana