Magazin
REPORTAŽA IZ PARKA PRIRODE

Papuk u koronakrizi:
Gorovito, šumovito i zimovito
Objavljeno 6. veljače, 2021.
NA PAPUKU NASTOJIM UVIJEK BITI NIŽI OD ZEMLJE I TIŠI OD VODE, ALI JOŠ NISAM NABASAO NA VUKA...

Prvi sam put bio na Papuku devedeset i sedme. Išao sam vlakom iz Osijeka do Čačinaca, a zatim pješice po magistrali do skretanja za Humljane. Od tuda me put odveo preko sablasno pustih sela Pušine i Slatinski Drenovac, kroz šumu do ruševine planinarskog doma Jankovac. Tamo sam stigao na početku gluhog doba noći čije je nebo bilo ispunjeno zvijezdama i "tankim" Mjesecom, a okolina prošarana hladnim svjetlom krijesnica i bešumnim šišmišima.

Dosta umoran i dehidriran ravnodušno sam sjeo da bih predahnuo na glomazni, lišajevima i gljivama obrasli, panj. Iz krošnji drveća što okružuju jankovačku livadu čuo se samo naizmjenični huk sova, a daleko u šiblju je šuškala usplahirena i energična divljač. Iskapivši preostalu vodu, polako sam i nesigurno ušao u uništeni objekt. Po podu predvorja bile su pobacane cigle, šuta, armature i čahure, a u glavnoj prostoriji nalazila su se dva željezna kreveta i nekoliko zgužvanih prljavih vojničkih deka. Tu sam zalegao i skupa s ruksakom zaspao. Oko dva sata poslije ponoći probudila me blažena toplina i pucketanje suhih cjepanica bukve na otvorenoj vatri. Na hoklici nasuprot mene sjedio je domar, čije je lice bilo obasjano plamenom i zasjenjeno dimom. Poput svih ljudi koji žive usamljeni u divljini i on je bio dobrodušan, neposredan i razgovorljiv. Stoga mi je prvo sve ispričao o sebi i kako je pola rata proveo na Papuku i zašto su ga iz Planinarskog društva "Bršljan-Jankovac" zaposlili da im između ostaloga pričuva imovinu. Kako god bilo, od tih zaboravljenih devedesetih do danas često šetam, trčim, penjanjem se i bicikliram po Papuku, a bio sam i u upravi planinarskog društva kada je dom iznajmljen državnoj tvrtki Hrvatske šume, kao i kada su potpuno obnovljeni objekt i uređena Jankovačka jezera u proljeće 2004. svečano otvorili predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.

Tom je prilikom predsjednik Mesić izjavio: "Područje Papuka izlazi iz stereotipa kojim opisujemo Slavoniju kao ravničarsku. Ovdje, u srcu Slavonije, nalazi se ovakav ‘alpski‘ krajolik i to treba iskoristiti kao prednost i učiniti to prepoznatljivim u Europi". Na to se predsjednik Sabora Vladimir Šeks nadovezao kazavši: "Ovaj objekt, u čiju su obnovu Hrvatske šume do sada uložile oko četiri milijuna kuna, značajan je doprinos razvitku Slavonije jer će potaknuti razvoj turizma, a on bi mogao biti zamašnjak za pokretanje i svih ostalih gospodarskih grana."

POVRATAK VUKA
Osim Hrvatskih šuma, za Jankovac i Papuk najviše je napravila Javna ustanova Park prirode Papuk, i to kroz višemilijunske investicije sadržane u projektu "Geopriče UNESCO geoparka". Ovaj najznačajniji projekt obuhvaća ulaganja na nekoliko lokacija koje su tematski povezane u jednu cjelinu. Poput Kuće panonskog mira, posjetiteljsko-edukacijskog centra koji sadrži atrakcije u unutrašnjem i vanjskom prostoru i koje prikazuju prirodne ljepote na inovativan način. Tu je i atraktivni Adrenalinski park Duboka s puno zabavnih sadržaja i rekvizita, pa važna rekonstrukcija i asfaltiranje ceste od Slatinskog Drenovca do Jankovca zatim nadogradnja vidikovaca, uspostava i uređenje poučnih staza, uvođenje u turističku ponudu po petnaest brdskih i električnih bicikala i autobusa za turiste.

Ovakvim je razvojem većina lokalnih ljudi i posjetitelja zadovoljna, a veseli što je unatoč opsežnim radovima ekosustav Papuka toliko poboljšan da se nakon šest desetljeća izbivanja tamo vratio vuk. Maja Jurlina iz PP Papuk o tome je kazala:

- Nakon obavljenih analiza snimki koje su nastale početkom studenog prošle godine na kamerama Čuvarske službe Parka prirode Papuk sa sigurnošću možemo reći da je na području Parka nakon više od 60 godina zabilježena prisutnost vuka. Iako se u proteklom razdoblju po Papuku širila glasina o pojavljivanju vuka i navodnom nezakonitom odstrelu, nitko zapravo nije podastro jasan podatak koji bi upozoravao na pojavnost ili prisutnost vuka. Ovom našom snimkom, potvrdili su brojni stručnjaci, doista se radi o prvom pravom dokazu da je Papuk mjesto na koje se vuk vratio. Stoga će prema uputama naši čuvari prirode, šumari i lovci nastaviti praćenje i bilježenje znakova povratka vuka.

NIŽI OD ZEMLJE
Premda na Papuku nastojim uvijek biti niži od zemlje i tiši od vode, nažalost još nisam nabasao na vuka. Ali sam zato vidio gotovo sve druge životinje poput raznih paukova i paučnjaka, od kojih su me krpelji izboli puno puta, zatim kornjaša i drugih kukaca, striga, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavca poput srna, jelena, lisica, kuna, jazavaca i divljih svinja. Sve te i mnoge druge životinje žive u trinaest vrsta šumskih zajednica koje pokrivaju više od 96 % područja Papuka. Šume hrasta kitnjaka i graba dominiraju područjem do 350 metara nadmorske visine. Iznad toga područja nalazi se zona bukovih šuma. Šume bukve i jele rastu na području iznad sedamsto metara. Na dijelu južnih, toplih obronaka Papuka rastu šume hrasta medunca, sladuna i cera. U manjim ili većim dupljama starih stabla gnijezde se golubovi dupljaši, koji su na popisu ugroženih vrsta i bjelovrate muharice. Zlatoglavi i vatroglavi kraljić i kreja, zajedno s planinskim djetlićem, koji se gnijezdi u šumama bukve i jele, predstavljaju izoliranu zajednicu planinskih ptica u ovom dijelu Hrvatske.

Unutar Parka prirode nalaze se i brojna područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Posebno zaštićena područja su: geološki spomenik prirode Rupnica, park šuma Jankovac, posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine, spomenik prirode Dva hrasta, spomenik prirode Stanište tise, posebni floristički rezervat Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak. Iako posebno zaštićeni, ovi lokaliteti su glavne turističke uzdanice JU PP Papuk te se zbog toga puno pozornosti pridaje razvoju održivog turizma.

Što se tiče koronavirusa i posjetitelja iz JU PP Papuk naglašavaju da imaju prednost jer su gotovo svi njihovi sadržaji na otvorenom i da oni dosljedno poštuju epidemiološke mjere te su iskoristili prednost otvorenog prostora za pojačano komuniciranje prema zaljubljenicima u prirodu, rekreativcima i obiteljima s djecom. Ističu da je kod njih u 2020. godini zabilježen blagi porast broja individualnih posjetitelja, njih gotovo 42 000 koji su bili na Papuku.

UNDERGROUND TRAIL
Novonormalnom dobro su se prilagodili i planinski trkači kroz osebujnu i inovativnu utrku Papuk undeground trail (PUT). Pri čemu je nepoznati autor osmislio rutu i odredio vrijeme utrke te sve kao GPS trag stavio na društvenu mrežu Strava, a trkači su, bez obzira na vremenske uvjete i druge okolnosti, obvezno morali na istom mjestu podastrijeti vlastiti GPS trag kao dokaz uspješno završene utrke. Ruta je bila duga 50 km, a intervalno se startalo i završavalo na jezeru Orah uz obavezno obilaženje Ružica grada, Starog Grada, Kapovca, Javora, Češljakovačkog visa, Nevoljaša, Lapjaka, Tauberovih stijena, Pliša, Velike, Kaniške glave i svih usputnih lokaliteta na tom dijelu Papuka. Nakon nadasve originalnog PUT-a iz dubina interneta izronio je prijedlog o neorganiziranoj utrci po Slavonskom planinarskom putu (SPP) u dužini od 350 km.

Inače se valja prisjetiti da je slavni Slavonski planinarski put bio prva, a time i najstarija planinarska obilaznica u hrvatskoj uspostavljena 27. srpnja 1957. godine. Stari put je započinjao na željezničkoj postaji Londžica, a vodio je preko Krndije i Papuka do Strmca na Psunju. Imao je 20 kontrolnih točaka, a po dužini je bio gotovo upola manji od današnje trase. Nakon Domovinskog rata SPP je obnovljen i ponovno otvoren 1. srpnja 2000. Nova trasa imala je 18 kontrolnih točaka i oblik potkove, koja je počinjala na Omanovcu iznad Pakraca, a završavala na Petrovu vrhu kod Daruvara. Neznatne izmjene na trasi puta dogodile su se 2003. godine kada je tiskano drugo izdanje dnevnika s 20 kontrolnih točaka.

Zatim je Slavonski planinarski savez 2011. započeo održavanje "Pohoda slavonskim planinama" i otvorio novu dionicu koja spaja Planinarske domove Petrov vrh i Omanovac. Time je SPP postao kružna obilaznica s 31 obveznom i četiri neobvezne kontrolne točke. Zna se da postoji nekoliko planinara koji su danima tumarali po SPP-u, ali ga nitko još nije pretrčao u komadu ispod pet dana. Prema svemu sudeći, najviše razigranosti, entuzijazma i volje za to istrčati trenutačno imaju trail trkači iz klubova "Djeca iz šume" i "Žuti šešir".

Piše: Dario MAJETIĆ
Valja se prisjetiti da je slavni Slavonski planinarski put bio prva, a time i najstarija planinarska obilaznica u hrvatskoj uspostavljena 27. srpnja 1957. godine.
Zlatoglavi i vatroglavi kraljić i kreja, zajedno s planinskim djetlićem, koji se gnijezdi u šumama bukve i jele, predstavljaju izoliranu zajednicu planinskih ptica u ovom dijelu Hrvatske.
Novonormalnom su se dobro prilagodili i brojni planinski trkači kroz osebujnu i inovativnu utrku Papuk undeground trail (PUT)...
Carstvo šuma
Planine Papuk i Krndija pripadaju slavonskom gorju koje ima središnji geografski položaj u panonskom, nizinskom prostoru Slavonije. Iako slavonska gorja nisu viša od 1000 metara, njihova je prisutnost u krajobrazu vrlo uočljiva, budući da su okolne aluvijalne ravnice na oko 100 metara nadmorske visine, a obronci gorja u prosjeku su samo 100 metara iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza, te su najmarkantnija značajka reljefa istočne Hrvatske. Izvorne šume su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima. (D.Ma.)
Burna prošlost
Dom na Jankovcu jedan je od najljepših planinarskih domova u Republici Hrvatskoj. Prvi je planinarski dom na ovoj lokaciji sagrađen 1934. Zatim je išlo proširenje i nadogradnja 1940. Taj dom je zapaljen tijekom Drugog svjetskog rata. Treći dom je otvoren 1951., a izgorio je na Novu 1987. godinu. Iste je godine potpuno obnovljen, ali je teško devastiran i pokraden za vrijeme rata 1991. PD “Bršljan-Jankovac” 2002. planinarski dom iznajmljuje “Hrvatskim šumama”, koje ga obnavljaju i otvaraju 2004. Što se daleke prošlosti tiče, za afirmaciju prirodnog prostora današnje Jankovačke doline početkom 19. stoljeća zaslužan je plemeniti Josip Janković, voćinski vlastelin, kojega se često naziva i grofom, iako to nikad nije bio. Jankovac je u jednoj lijepoj prirodnoj dolini, koju okružuju bogate bukove šume i brojni izvori i potoci podno Papuka. Da bi u toj lokaciji probudio onovremeni romantični, atraktivni okoliš, plemeniti je Janković uredio tri izvora, uklonio dio šume i oblikovao širu dolinu. U njoj je dao iskopati dva jezera usmjeravajući prema njima brojne izvore podno stjenovitih obronaka s istočnog ruba doline. Potom je kanalizirao potok iz jezera i usmjerio ga prema trećem manjem jezeru na zapadnom dnu doline, na mjestu gdje se dolina obrušava u kanjon rječice Kovačice. Time je stvorio posebnu atrakciju, slap Skakavac. Zbog obilja vode i svoje visine, slap pruža veličanstveni prizor, jedinstven na području Slavonije, posebice za jake zime, kada se zamrzava u atraktivan ledeni stup. (D.Ma.)
Park prirode
Park prirode Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije. Prostire se na površini od 336 km2 (33.600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo (Požeško-slavonska županija), te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica (Virovitičko-podravska županija). Parkom prirode upravlja ustanova koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske Uredbom o osnivanju Javne ustanove Park prirode Papuk, a u izravnoj je nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Područje Parka prirode geološki je najraznolikije područje u ovom dijelu Republike Hrvatske. Slijedom europskih i svjetskih inicijativa u zaštiti vrijedne geološke baštine stvorene su asocijacije kao što su: Europska mreža geoparkova (EGN) te Svjetska mreža geoparkova (GGN). Park prirode Papuk postao je članom navedenih asocijacija 2007. godine, kao prvi geopark iz Hrvatske. (D.Ma.)
Možda ste propustili...

JOS DELBEKE BIVŠI VISOKI KREATOR POLITIKE ZA KLIMU EUROPSKE KOMISIJE

Zauzeti blagi pristup ključnim dijelovima reforme tržišta ugljika

EKOLOŠKA BUDUĆNOST: MORA, OCEANI I MIKROPLASTOZA

Plastika fantastika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI (I)

Novac je na pladnju, pametno ga iskoristimo

2

PAKLENA OSOVINA

Njemačka učinila sve kako bi Ukrajinu izručila Putinu

3

PETAR VUŠKOVIĆ, NEOVISNI HRVATSKI EKONOMIST IZ ZAGREBA

Postavljen je jasan pokazatelj da znamo što želimo s novcem