Osamdesetak vrsta životinja u nastambama na otvorenom te još 20-ak vrsta riba i gmazova u akvarijima i terarijima u osječkom zoološkom vrtu, odnosno oko 650 jedinki, godišnje pojede impozantnu količinu hrane, čija je vrijednost, prema dostupnim financijskim izvješćima Unikoma, tvrtke u čijem je sastavu površinom najveći zoološki vrt u Hrvatskoj, oko 700 tisuća kuna.

Najveći dio, približno deset tona, odnosi se na voće i povrće koje pojedu majmuni (čimpanze i crni makakiji) te smeđi medvjedi, koji pojedinačno prije zime dnevno pojedu i do 30 kilograma razne hrane (voće, povrće, meso, riba, jaja, kruh, med). Preživače se hrani sijenom i peletiranom hranom - sijena se potroši oko 100 tona godišnje, a nabavlja se od lokalnih OPG-ova. Sijeno jedu svi preživači, po volji, a najviše ga pojede žirafa, dvadesetak kilograma dnevno. Peletirana se hrana kupuje od lokalnog proizvođača, a specijalizirana se peletirana hrana za žirafe, majmune i merkate uvozi od proizvođača hrane za zoovrtove.


Godišnje se potroši i oko 4500 kilograma slatkovodne i morske ribe. Najviše od toga pojedu pelikani - četiri kilograma svaki dan, a ostalo američki i nosati rakuni te patuljaste vidre. Za manje zvijeri (gorska kuna i fosa) i za ptice grabljivice kupuju se jednodnevni pilići, njih oko 7000 godišnje, koji se nabavljaju od lokalnih proizvođača. Za majmune, rakune i merkate u zoološkom kupuju i kokošja jaja iz trgovačkih centara, i to oko 7500 godišnje.


Majmuni su najprobirljiviji, doznajemo od magistra agronomije Nikice Jukića, nutricionista u zoološkom vrtu.


- Čimpanze su probirljive, jer znaju da će prije ili poslije dobiti ono što vole. Neku hranu koja im nije najdraža, poput celera, dajemo im ujutro, pa tek kad to pojedu i ogladne, dobiju nešto drugo - otkriva nam Jukić.


Svake se godine potroši i oko 18 tona mesa, koje je veterinarski pregledano i pogodno i za ljudsku upotrebu. Meso se nabavlja iz mesne industrije, a koristi se govedina, goveđa srca i jezici, piletina, puretina... Najveće količine mesa pojedu tigar (60 kg govedine tjedno), vukovi (40 kg raznog mesa tjedno), lav (25 kg govedine tjedno) i hijene (30 kg raznog mesa tjedno).


- Tigar u pravilu dobije deset kilograma govedine dnevno, ali jedan dan u tjednu posti, s tim što ljeti manje jede, pa se tu i tamo preskoči obrok, ako se vidi da nije pojeo sve, da se meso ne bi bacalo - objašnjava Jukić.


Inače, meso i ostale namirnice koje jedu životinje u osječkom zoološkom vrtu jednake su kvalitete kao i one koju konzumiraju ljudi.


- To je meso koje i vi i ja kupujemo i jedemo, nema nikakve razlike, baš sve što konzumiraju i ljudi - ističe Jukić.


Velik dio životinja nije bezopasan. I žirafa i zebra, od kojih to možda ne bismo očekivali, mogu zadati udarac nogom ili glavom, stoga valja uvijek biti na oprezu, iako timaritelji u pravilu nemaju neposredan kontakt s opasnim životinjama.


- Najopasniji su svakako lav i tigar, kao i medvjedi, koje moramo odvajati u zasebne boksove prilikom hranjenja. I hijene odvajamo u zasebne boksove kako se ne bi potukle, ali i da svaka pojede dio koji joj je namijenjen - objašnjava nutricionist.


O jedinkama osječkog zoološkog vrta brine se 14 timaritelja i dva akvarista. Svi oni dobro poznaju životinje o kojima se brinu, ali i one poznaju njih, što je u ovoj priči prilično važno.
- Svaka vrsta ili sektor životinja ima svoje timaritelje, na koje su životinje naučile. Oni koji hrane majmune mogu ih bez problema hraniti iz ruke, no ako se pojavi netko koga baš i ne poznaju, zna se dogoditi da odbiju ili bacaju hranu, pa čak i da povuku ili udare nepoznatog timaritelja. Slično je i s lavovima. Oni, čim se netko malo duže o njima brine, prepoznaju tu osobu i čim se ona pojavi, oni sami ulaze u unutarnju nastambu jer znaju da im stiže hrane - objašnjava Jukić.