Pandemija koronavirusa, koja više od godinu dana pravi nered diljem svijeta, snažno je pogodila i sport, a ponajviše nogomet kao najmasovniji, najgledaniji, ali i financijski najbogatiji. Prema najnovijem izvješću Deloitteova odjela sportskih djelatnosti, pod nazivom Financijska nogometna liga, procjenjuje se da će 20 nogometnih klubova s najvećim prihodima do kraja sezone 2020./21. ostati bez više od dvije milijarde eura prihoda.

Ta je procjena utemeljena i na godišnjem izvješću za prošlu sezonu (2019./20.) u kojoj je tih top 20 klubova ostvarilo čak 1,1 milijardu eura prihoda manje od planiranog. Umjesto očekivanih 9,3 milijarde eura, uprihođeno je 8,2 milijarde eura, odnosno čak 12 posto manje. Najveći dio tog neostvarenog financijskog kolača odnosi se na prihode od prijenosa, koji su smanjeni za golemih 937 milijuna eura, odnosno čak za 23 posto. Razlog su odgode planiranih prijenosa utakmica zbog sezone koja je bila prekinuta nekoliko mjeseci pa kasnije nastavljena, kao i zbog "sniženja" koja su zbog tih novih rasporeda bila nužna. Velik udar na budžete klubova bio je i izostanak priljeva sredstava na dan utakmica (prodaja ulaznica, suvenira, pića, hrane), u čemu su ovi klubovi ostali "kraći" za 257 milijuna eura (17 posto manje). To je bio epilog odgođenih utakmica koje su se potom odigrale u drugim terminima, ali bez gledatelja. Tek manji dio tih gubitaka u prihodima nadoknađen je povećanjem komercijalnih prihoda u iznosu od 105 milijuna eura (tri posto), a čemu je pridonio početak nekoliko velikih komercijalnih aranžmana u tim klubovima prošle sezone.


Crne prognoze za tekuću sezonu temelje se i na činjenici kako je vrlo realno da se epidemiološka situacija neće toliko značajno promijeniti da bi označila i potpuni povratak gledatelja na stadione. Do sada su gotovo svi najveći dio sezone 2020./21. igrali bez podrške navijača, što znači i da je potpuno izostao prihod od njih na dan utakmica, a čak da se na proljeće i otvore tribine, izvjesnije je kako će to biti samo za manji postotak popunjenosti kapaciteta, što, naravno, neće uspjeti ublažiti goleme gubitke do tada. Uz to, ukupni popusti na prijenose liga Petice i UEFA-inih natjecanja iznosit će ukupno 1,2 milijarde eura, a velik dio tog iznosa odnosi se upravo na najbogatije klubove. Dio gubitaka prihoda u ovoj sezoni odnosit će se i na neostvareni planirani rast s obzirom na to da su svi klubovi imali iskazan skok u tom segmentu u svojim predviđanjima.

Iako brojke pokazuju da su se najveći svjetski bogataši u ovoj koronakrizi još više obogatili, to ne vrijedi za nogomet. U njemu bogataši sad itekako trpe. Najbogatiji klubovi trpe golemi financijski udarac jer su svoju popularnost, a naravno i rezultatske uspjehe, u dobroj mjeri gradili na privlačenju u svoje redove najvećih svjetskih nogometnih zvijezda, što, naravno, teško ide bez jake platežne moći. Iako se to možda po nekim financijski jačim transferima na prvi pogled ne može zaključiti, i prošloljetni prijelazni rok značajno je bio pod utjecajem pada prihoda, kao i neizvjesnosti povratka u "normalu". Čak 13 od 20 najvećih transfera ostvareno je u Premier ligu, koja je i inače posljednjih godina najbogatija zbog unosnog ugovora za TV prava, dok su klubovi iz ostalih liga teško posezali za bombastičnim iznosima. Čak i tada, u nekim slučajevima su transferi bili "prelamani" zamjenama igrača, pa je stvarni iznos novca koji je mijenjao ruke bio daleko manji, poput izmjene Arthur - Pjanić između Juventusa i Barcelona.


No klubovi su isto tako bili prisiljeni štedjeti i na važećim ugovorima igrača. Mnogi od njih uspjeli su s njima dogovoriti smanjenje plaća za mjesece u kojima se nije igralo ili su se utakmice morale odigrati bez gledatelja. Za tim mjerama štednje morali su posegnuti i velikani poput Barcelone, Juventusa, Real Madrida... koji su sa svojim igračima postigli sporazum o manjem ili većem rezanju plaća, od 10 pa do čak 70 posto, koliko su za kraj prošle sezone pristali igrači Barcelone. Upravo je katalonski div među onima najpogođenijima, umjesto rekordnog prihoda većeg od milijardu eura, pad gotovo svih izvora prihoda, od izostanka gledatelja do turista, koji su u značajnoj mjeri punili njegov proračun, rezultirao je s 97 milijuna eura minusa za prošlu sezonu. Rezovi su bili nužni i kasnije kako bi se izbjegao potpuni kolaps, pa su igrači pristali na ukupno smanjenje od 122 milijuna eura, uz dodatnih 50 milijuna tijekom iduće tri godine. Bilo je i suprotnih primjera, u kojima su bogati klubovi štedjeli na zaposlenicima koje su otpuštali ili za koje su tražili pomoć države, dok istodobno nisu dirali milijunske plaće svojih nogometaša (Tottenham, Liverpool, PSG...) od kojih su neki, nakon velikih kritika medija, ali i svojih navijača, promijenili tu odluku.
Ti veliki gubitci prihoda prisilili su tako i najbogatije klubove na stezanje remena, no oni bar imaju prostora za to. Vjerojatno u još težoj situaciji nalaze se tisuće onih klubova koji i nemaju više rupu na remenu za dodatnu štednju, a kojima i puno manji iznosi bez kojih su ostali mogu značiti i potpuni financijski slom.