U povijesnim knjigama zbivanja na svjetskim financijskim tržištima 2020. godina zasigurno će biti zapamćena po smrtonosnoj pandemiji COVID-19, ali i po četiri slova: SPAC - poduzeća za posebne namjene spajanja tvrtki (special purpose aquisition companies), koja će obilježiti i ovu, 2021. godinu.
Financijska tržišta u 2020. godini bila su zapljusnuta golemim količinama jeftinog helikopterskog novca. Države su monetarnim i poreznim potporama ulile u gospodarstva ogromne količine jeftinog novca samo s jednim ciljem - očuvati i naći spas za radna mjesta. Takvom politikom, prema procjenama analitičara, vrijednost novčane mase u svijetu postala je trostruko veća od realne vrijednosti robe. Odvajanjem špekulativne potražnje za novcem od realne vrijednosti robe prijeti velika opasnost od pojave inflacije nakon što dođe do oporavka gospodarstva.
Hrvatska se, kao i druge države, koristila fiskalnim i monetarnim mjerama u 2020. godini kako bi očuvala i spasila radna mjesta u vrijeme pandemije koronavirusa. Cijena očuvanja radnih mjesta iznosi oko 30 milijardi kuna i postala je vidljiva sredinom prosinca, kada je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila makroekonomsku procjenu za 2020. i 2021. godinu. Država je uz pomoć HNB-a i obveznih mirovinskih fondova tijekom 2020. uspjela osigurati potrebnu likvidnost za očuvanje radnih mjesta. Posljedica toga je povećanje novčane mase u Hrvatskoj u 2020. godini za 8,9 posto, a tijekom 2021. očekuje se daljnji rast novčane mase za 3,2 posto.

Trenutno sve aktualnije postaje pitanje što će biti kada koronakriza završi. Ovih je dana PricewaterhouseCoopers International Limited, jedna od vodećih svjetskih revizorskih tvrtki, objavila analizu u kojoj navodi kako se, nakon oporavka od tržišnog šoka, u drugoj polovini 2020. znatno povećao broj transakcija preuzimanja tvrtki u svijetu, za 18 %, a vrijednost transakcija povećala se za 94 %, s procjenom da će doći do daljnjeg rasta u 2021. godini. Ključnu ulogu u tome imao je upravo SPAC.

Postavlja se pitanje hoće li se val preuzimanja prenijeti u Hrvatsku i zahvatiti domaće tržište u ovoj godini.
Većina domaćih tvrtki nije kapitalno osnažena te u svojim bilancama nema dovoljno kapitala za dugoročnije preživljavanje na tržištu u nepovoljnim okolnostima. Na hrvatskom tržištu u drugom polugodištu 2020. pojačale su se aktivnosti spajanja i preuzimanja, a finaliziranje se vidjelo početkom ove godine. Tako je početkom godine slovenski Petrol preuzeo tvrtku Crodux dva. Poznato je kako će Ledo plus d.o.o. kao regionalni lider na tržištu zamrznute hrane, u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji, ove godine promijeniti vlasnika.
Velika je vjerojatnost za spajanje i preuzimanje još nekoliko tvrtki koje posluju unutar Fortenova grupe. Vlasnika će ove godine gotovo sigurno promijeniti Đuro Đaković grupa. Svaka kriza znači fazu čišćenja tržišta u kojoj slabiji igrači nestaju s tržišne pozornice. Sa završetkom koronakrize veći dio domaćih tvrtki koje su primale pomoć od države za očuvanje radnih mjesta naći će se u problemu kada potpora izostane. Postalo je evidentno kako se oporavak gospodarstva nakon završetka koronakrize neće odvijati po V-krivulji i neće biti tako brz kao što se očekivalo, nego će se protegnuti na 2022., pa čak i na 2023. godinu. Dio domaćih tvrtki spas će morati potražiti u predstečajnim nagodbama, u kojima će se tražiti znatniji otpisi obveza prema državi i dobavljačima, a dio će otići u likvidaciju, što će u prvoj fazi dovesti do rasta nezaposlenosti. Tvrtke koje prežive prvi udar i ostanu na tržištu, osobito dio tvrtki u turističkom sektoru koje iza sebe nemaju inozemne vlasnike, mogle bi postati laka meta za preuzimanje. Kompanije koje raspolažu viškom likvidnosti tražit će u Hrvatskoj priliku za preuzimanje tvrtki s vrijednom poslovnom imovinom, ponajviše u turističkom sektoru te unutar infrastrukture za punjenje električnih vozila, skladištenje energije i zdravstvenih tehnologija. Tvrtke bez stabilnog novčanog toka, koji im može osigurati dovoljnu likvidnost, spas će tražiti u preuzimanjima jer će im to biti jedina mogućnost da opstanu na tržištu. To će dovesti do daljnjeg tržišnog raslojavanja na velike, mega tvrtke sa znatnim kapitalom, koje će se ponašati kao dominantni igrači, i na male tvrtke, koje će se boriti za opstanak pronalazeći svoje tržišne niše.

Zašto je došlo do rasta preuzimanja poduzeća u 2020. godini? Kako je već navedeno, financijska tržišta u 2020. godini bila su zapljusnuta golemim količinama jeftinog helikopterskog novca. Sve države svijeta prvi put u povijesti primijenile su identičnu metodologiju korištenja monetarnih i fiskalnih mjera za spašavanje gospodarstva. Države su monetarnim i poreznim potporama ulijevale u gospodarstva ogromne količine jeftinog novca samo s jednim ciljem - očuvati i spasiti radna mjesta. Tomu svjedoče i najnovije akcije američke administracije za pomoć gospodarstvu s golemih 1900 milijardi dolara. Prema procjenama analitičara, vrijednost novčane mase tijekom 2020. godine u svijetu je postala trostruko veća od realne vrijednosti robe. To je dovelo do odvajanja LM-krivulje, koja označava špekulativnu potražnju za novcem u odnosu prema potražnji za realnim dobrima, čime je svijet zapao u zamku likvidnosti. Zbog velike ponude jeftinog novca u drugoj polovini 2020. godine došlo je do špekulativnog rasta cijena financijske imovine (i kriptovaluta) na svjetskim tržištima kapitala, a osobito dionica, koje su, prema povijesnom iskustvu, jedna od najboljih investicijskih klasa u zaštiti od inflacije. Prevelika količina novca, prema ekonomskim zakonitostima, dovest će do inflacije u svjetskom gospodarstvu čim prestane daljnje upuhivanje jeftinog vrućeg novca u gospodarski balon. PricewaterhouseCoopers International Limited, jedna od vodećih svjetskih revizorskih tvrtki, objavila je analizu u kojoj navodi kako se drugoj polovini 2020. godine obujam transakcija preuzimanja tvrtki u svijetu povećao za ogromnih 18 %, a vrijednost transakcija povećala se za 94 %. Goldman Sachs, vodeća svjetska banka po utjecaju na tržišta kapitala, u svojoj analizi navodi kako su prošle godine u svijetu osnovana 82 SPAC poduzeća, među kojima su najpoznatija Draft Kings (burzovna oznaka DKNG), Nikola (NKLA) i Fisker (FSR). Riječ je o poduzećima koja su prošle godine prikupila više od 70 milijardi američkih dolara i tim novcem krenula u preuzimanje drugih tvrtki. Preuzete tvrtke SPAC uključuje u svoj portfelj i izlazi na tržište kao novo poduzeće nudeći ulagačima u procesu sekuritizacije svoje dionice kroz inicijalnu javnu ponudu - IPO (Initial Public Offer), ostvarujući svojim ulagačima dvoznamenkaste prinose. Zašto se to tako masovno događa? Upravo neizvjesnost što će se događati nakon što završi kriza dovodi do dvostrukog ponašanja na tržištu. S jedne strane stoje ulagači SPAC, koji u rukama drže špekulativni novac i mašu njime pred očima dioničara i vlasnika poduzeća u realnom sektoru. Vlasnici poduzeća u realnom sektoru koja se trenutno suočavaju s problemom likvidnosti strahuju kako bi ih nedostatak likvidnosti u budućnosti mogao otjerati u bankrot.

Dodatni pritisak za njih je moguća pojava inflacije, koja bi im mogla pojesti ekonomsku vrijednost kapitala i zbog toga se drže logike “bolje vrabac u ruci nego golub na grani”. U namjeri da zaštite svoj postojeći kapital, oni se odlučuju na prodaju udjela kako bi prikupljenim novcem pokrenuli kakav drugi, manje rizičan posao. Ulagači u SPAC preuzimaju poduzeća iz realnog sektora koja bi se u budućnosti moglo naći u problemu zbog nedostatka likvidnosti i povezuju ih s drugim poduzećima unutar iste djelatnosti te na taj način stvaraju monopol i dodatnu zaradu na tržištu kroz više cijene zbog smanjene konkurencije. To je osobito istaknuto u tehnološkom sektoru, gdje velike kompanije preuzimaju perspektivne manje tvrtke. Tijekom 2021. očekuje se daljnji rast poslova preuzimanja i akvizicija (merger and aquisition - M&A) i na svjetskom i na hrvatskom tržištu. Uostalom, tomu svjedoči prošlogodišnje preuzimanje hrvatske tvrtke Nanobit d.o.o. i nekoliko drugih tvrtki u informatičkom sektoru, a ove se godine to počelo intenzivirati kada je slovenski Petrol preuzeo tvrtku Crodux dva.