Gotovo pola milijuna ljudi smrtno je stradalo u katastrofama što su ih izazvale ekstremne vremenske nepogode u posljednjih 20 godina. Pritom najsiromašnije zemlje plaćaju najveći ljudski danak zbog posljedica oluja, poplava ili ekstremnih vrućina koje je između 2000. i 2019. evidentirala nevladina organizacija GermanWatch.

Od gotovo 480.000 stradalih u više od 11.000 ekstremnih vremenskih nepogoda najteže su bili pogođeni Portoriko, Mjanmar i Haiti. Spomenute katastrofe svijet su stajale 2560 milijarda dolara od početka ovog stoljeća. Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, jedan je od glavnih stupova Pariškoga klimatskog sporazuma, čiji je cilj ograničiti zagrijavanje na manje od dva Celzijeva stupnja u odnosu prema predindustrijskom razdoblju, i prilagodba utjecajima klimatskih promjena.

U trenutku kada se utjecaj globalnog zatopljenja osjeća sve snažnije, bogate su zemlje obećale da će zemljama u razvoju od 2020. povećati pomoć za borbu s klimatskim promjenama na 100 milijarda dolara godišnje, no to još uvijek nije realizirano. Izvješće GermanWatcha posebno je proučavalo utjecaj sezone oluja u 2019. godini, kada su uragani i ciklone djelomice opustošili dijelove Kariba, istočne Afrike i južne Azije. "Siromašne zemlje poput Haitija (koji je nastradao u potresu i uraganima), Filipina ili Pakistana pogođenije su vremenskim nepogodama jer su osjetljivije na njihove opetovane razorne posljedice i imaju slabije kapacitete u njihovu prevladavanju", kazala je jedna od autorica izvješća, Vera Keunzel.