Osijek
ANGELINA PAIĆ, NUTRICIONISTICA

Ne drži dijetu, drži do sebe!
Objavljeno 22. siječnja, 2021.
Instagramski profil nutricionisticaangelina vrvi dobrim savjetima i idejama

Ne drži dijetu, nego drži do sebe! Mudra je to poruka koja vam odmah privuče pozornost dok proučavate zanimljv i koristan instagramski profil nutricionisticaangelina. Kao i uvijek u siječnju, što je sada još podebljano pandemijskim načinom života, dajemo novogodišnja obećanja, najčešće ona "držat ću dijetu i više ću se kretati". Kako ih, ruku na srce, u najvećem broju slučajeva brzo prekršimo, ponajprije zbog toga što si postavljamo nerealne ciljeve, pametno je potražiti savjetnika koji od vas neće očekivati nemoguće kao da ste "nadčovjek", a ne, poput autorice ovih redaka, kolebljiva ljubiteljica slatkog čija je omiljena sprava za vježbanje kauč, a glavna rekreacija maratonsko gledanje serija.

Izabrala Osijek

Navedeni instagramski profil pripada Angelini Paić, 43-godišnjoj Osječanki, sveučilišnoj specijalistici nutricionizma. Rodom iz Gradačca (BiH), ratni ju je vihor s obitelji doveo u Rijeku, gdje je završila školu. Inženjersku je diplomu stekla na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalističku na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Zaposlena je u Vodovodu kao analitičar kemičar u kontroli pitke vode. Suprug, Đakovčanin, i ona izabrali su Osijek kao grad u kojemu žele podizati svoju djecu - devetogodišnju kćer i sedmogodišnjeg sina. "Živimo na Sjenjaku i nikada se nismo razočarali u Osijek, dapače - neizlječivo smo se zaljubili u njega kao u idealan grad za miran i kvalitetan život", nepokolebljiva je Paić.

Angelina nije od onih koji jedno govore, a drugo rade. Izgleda kao da joj je bar deset godina manje, vitka, prirodna, široka osmijeha, ozbiljna je i otvorena sugovornica za koju je već nakon upoznavanja jasno da se osjeća ugodno u svojoj koži. A zašto i ne bi kada je autentična, neprekidno se educira te polako ali sigurno ostvaruje svoje privatne i profesionalne ciljeve. Jedan od njih je i veća prisutnost u javnom prostoru, u smislu prezentacije nutricionističkih savjeta i vlastitih ideja o prehrani. Surađuje s nekoliko hrvatskih portala i Oftalmološkom poliklinikom dr. Balog, a djeluje i preko vlastitog profila na Instragramu na kojemu je nedavno pustila i svoj prvi video (možete ga pogledati i na www.glas.hr, nap. ur.). "Svoj sam prvi video snimila uz pomoć mladih i darovitih umjetnica Mirele Blažević i Doris Despot. One su bile zadužene za realizaciju, snimanje, montažu i razbijanje treme. Naime, dugo sam skupljala hrabrost kako bih izišla iz svoje comfort zone i stala pred kamere. Bila mi je želja na pomalo drukčiji način prezentirati nutricionizam", ističe Paić.

 

 


Tako, primjerice, smatra kako su mnoge popularne dijete neodržive i često izazivaju mnoge nuspojave. "Većina nakon blagdana pribjegava restrikcijama i izbacivanju nekih namirnica ili, još drastičnije, izbacivanju cijele grupe makronutrijenata - najčešće ugljikohidrata. Mnogi će se pohvaliti jako brzim gubitkom kilograma kada izbace ugljikohidrate, ne znajući da umjesto sala gube vodu, a može se javiti i gubitak mišićne mase. Istina je da sljedbenici dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata u prvim danima brže izgube na tjelesnoj masi, no u kasnijim fazama nije primijećena velika razlika u promjeni na tjelesnoj masi u sljedbenika niskougljikohidratnih dijeta naspram ostalih", tvrdi Paić.

Izazov 30/7
Upozorava kako se kod dijete s malim udjelom ugljikohidrata javlja konstipacija jer se u organizam ne unose vlakna. "Prehrana bogata vlaknima pogoduje našoj mikrobioti, pomaže u mršavljenju, regulira probavu, koncentraciju glukoze u krvi i kolesterol, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti... No većinom ih unosimo manje no što je to preporučljivo. Poželjan bi unos bio 30 grama na dan. Kako? Jednostavno, jedite 30 različitih namirnica na biljnoj bazi tjedno! Pokušavajući inspirirati ljude preko jednog modnog portala, pokrenula sam izazov 30/7. Primjerice, umjesto kuhinjskom soli posipajte obrok ili salatu miješanim sjemenkama (lanene, chia, bučine, suncokret, sezam) - to je pet biljnih izvora. Kada kupujete papriku, uzmite crvene, žute i zelene - evo još tri biljna boda. Kupite različite sorte jabuka, krušaka, voća općenito... Ja bih radije uvela da jednom tjedno idem na tržnicu po lokalne, raznolike i sezonske namirnice jer ponekad je važnije da u prehranu uključujemo određene namirnice od kojih imamo benefite, nego da se koncentriramo na isključivanje kao što je to čest slučaj s ugljikohidratima", objašnjava Paić.

Protivi se i drugoj popularnoj metodi - jako restriktivnoj dijeti s niskim udjelom energije (od 800 do 1200 kcal) jer je povezana sa slabljenjem imunosnog sustava. Razne aplikacije za brojenje kalorija za istu će namirnicu pokazati različite vrijednosti. Podsjeća kako se u našem tijelu događaju mnogi složeni biokemijski procesi, a svesti ih na zbrajanje i oduzimanje zapravo je, tvrdi, banaliziranje metabolizma, koji nije nimalo jednostavan. Ponekada nije nužno jesti manje, već birati namirnice pametnije.

"Novonormalno nam je donijelo mnoge promjene na koje se moramo naviknuti, suočiti se s njima i pronaći u svom ovom kaosu svoj komadić mira i veselja. Pazite se, slušajte svoje tijelo, hranite se zdravo, spavajte dovoljno i ne zaboravite - pandemija neće trajati vječno. Ovo je privremeno stanje, ali briga o zdravlju nikada ne smije biti privremena, već mora postati vaš stil života", savjetuje nutricionistica Angelina Paić.

Ivana Rab Guljaš
MIKROBIOTA JE KAO OTISAK PRSTA
“Nutricionizam nije moje mišljenje o hrani i prehrani, nutricionizam je ozbiljna znanost. Često u medijima čujemo ‘ova je hrana zdrava, a ova nezdrava’, no ne postoji zdrava i nezdrava hrana, nego zdrava i nezdrava prehrana! Isto tako ne postoji jedna dijeta ili tip prehrane koji odgovara svima. Prema mojem mišljenju, držanje dijeta je totalno passe, zastarjelo, da ne kažem besmisleno. Ono što svaki pojedinac treba napraviti je mijenjati svoje loše životne i prehrambene navike.

Jer svi mi imamo jedinstveni otisak prsta, no i jedinstvena crijeva, točnije našu mikrobiotu”, podučava nas Angelina Paić.

Mikrobiota je zajednica “dobrih” mikroorganizama (bakterije, virusi, gljive i drugi eukarioti). Debelo je crijevo najviše kolonizirano i ispitivano stanište ljudske mikrobiote, no prisutna je i u drugim organskim sustavima čovjeka kao što su usna šupljina, rodnica, koža te ostatak gastrointestinalnog trakta. Mikrobiota crijeva predstavlja važnu kariku u normalnom probavljanju hrane, apsorpciji, iskorištavanju hranjivih tvari iz hrane, ali i o našoj mikrobioti ovisi i funkcija imunološkog sustava. Čovjek živi skupa sa svojom mikrobiotom čineći složeni simbiotski sustav u kojem vlada sklad i ravnoteža (eubioza), a poremećaj mikrobiote (disbioza) može utjecati na razvoj nekih bolesti (npr. alergijske bolesti, šećerna bolest, maligne bolesti, upalne bolesti crijeva).

“Većina je nas u potrazi za čarobnom formulom koja će poboljšati naše zdravlje, podignuti razinu energije u organizmu i pomoći nam da smršavimo. No rijetko kada pomislimo da je rješenje u zdravlju crijeva. U crijevima imamo od 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) te ne čudi što ih neki znanstvenici nazivaju našim ‘drugim mozgom’. Crijeva osjećaju naš unutarnji život i rade u podsvijesti. Savršeni sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa omogućuje jasnu komunikaciju ‘obaju mozgova’ preko živca vagus (nervus vagus). Crijeva ‘upoznaju’ svaku molekulu koja je došla iz okoline preko hrane, ‘raspituju’ se kod imunoloških stanica prijeti li nam opasnost od patogena. Neuravnotežen mikrobiom (disbioza mikrobioma) vodi k bolesti. Crijeva prepoznaju hormone, većini poznate ‘leptiriće’ u trbuhu, koji se luče u interakciji s drugim ljudima. Crijeva, dakle, prepoznaju sviđa li vam se netko ili u vama izaziva nervozu ili stres te tu bitnu informaciju šalju mozgu”, ističe Paić.
SINERGIJA HRANE

“Pametnim kombiniranjem namirnica možemo izvući maksimum u svoju korist. Ono u što vrijedi uložiti trud je razumijevanje moći hrane i prehrane ne s pomoću brojeva (za to postoje aplikacije), već znanja o kemijskim i biokemijskim reakcijama hrane i fiziologiji našeg tijela”, kaže Paić.

Sinergija hrane je pojam vrijedan pozornosti jer možda otkriva najveće tajne zdravlja mediteranske prehrane i francuskog paradoksa. Nutrijenti u zajedničkoj kombinaciji imaju puno veći i bolji efekt na zdravlje nego pojedinačno. “Donedavno su mislili kako povoljan učinak određene namirnice osigurava neki njezin vitamin, mineral ili fitokemikalija. Sada, nakon godina istraživanja, sve smo sigurniji da zasluga ne pripada jednoj tvari, nego svima koje sadržava određena namirnica! Kada se nađu u našem organizmu, sve te tvari djeluju zajedničkim snagama, podupirući jedna drugu i međusobno povećavajući svoj dobar učinak. Posrijedi je sinergija hrane! Zato, jedite pametno. Upoznajte svoje tijelo, pratite reakcije na pojedine namirnice, jer ključ je zdravlja u individualnoj prehrani. Copy paste dijete i copy paste planovi prehrane totalno su out”, odlučna je Paić.

Možda ste propustili...

VRAĆANJE GRUPNE NASTAVE U UČIONICE ŠKOLA STRANIH JEZIKA

Mladi radije odabiru nastavu na daljinu

STUDIJI I TERETANE: OTVORITI ILI NE?

Uz ograničen broj vježbača, mnogima je zarada upitna

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana