Predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Vlada spremna učiniti sve da pomogne ljudima te da je otvorena za konsenzus kako bi rješenje bilo dugoročno i održivo.

"Zakon je išao u nekoliko smjerova. S obzirom na razmjer štete te ekonomsko i socijalno stanje, išli smo na to da iziđemo više ususret nego što smo predvidjeli za prvi potres i angažiramo Središnji državni ured za stambenu obnovu i zbrinjavanje koji prema tom 100-postotnom modelu rješava pitanje obnove i stambenog zbrinjavanja na potpomognutom području", kazao je Plenković. Izmjenama zakona stanovnicima na potpomognutom području obnova će se financirati u 100-postotnom iznosu, a ostalima prema modelu 60-20-20. Pojasnio je da prema tom modelu 60 posto daje država, 20 posto županija, a ako ne može županija predviđeno je da daje država, a da 20 posto treba uplatiti vlasnik, no ako ne može opet će uplatiti država uz upis založnog prava.

"Nitko odmah ne mora ništa participirati", naglasio je Plenković, i pozvao zastupnike da pokušaju naći konsenzus. Poručio je i kako je ovo prilika za ozbiljnu obnovu i revitalizaciju tog dijela Hrvatske koji pripada mahom u potpomognuto područje.

U Sisačko-moslavačkoj županiji prijavljeno je 36.617 zgrada za pregled, a pregledano ih je 20.370, od kojih je 2575 neupotrebljivo, a 4212 privremeno neupotrebljivo. U Karlovačkoj županiji prijavljene su takve 804 zgrade, rekao je. Ponovio je da je sustav odmah reagirao u pomoći građanima i da nadležne službe nisu kasnile. Izvijestio je i da je donatorskim akcijama prikupljeno 77 milijuna kuna, a na računu Crvenog križa više je od 40 milijuna kuna. "Cilj Vlade je da omogućimo ljudima povratak u normalan život što prije”, zaključio je.

Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat kazao je da će Hrvatska na potpomognutim područjima u cijelosti financirati obnovu nekretnine u kojoj stanuju vlasnici, a da će se sredstva osigurati u državnom proračunu, iz Fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke i drugih izvora. Pravila Zakona primjenjivat će se i na područja koja bi kasnije mogla bila pogođena potresom.

Odgovarajući na pitanja, premijer Plenković naglasio je kako će Vlada učiniti sve da obnova počne što prije. "Kad bih ovoga trenutka rekao kalendar obnove, to bilo bi neodgovorno s moje strane", dodao je. Istaknuo je kako bi obnova na Banovini mogla biti brža od one u Zagrebu, jer golemu većinu stradalih objekata čine obiteljske kuće koje se mogu obnavljati brže. Opetovano je odbacio "medijsku hajku" da su kuće porušene u potresu vezane uz poslijeratnu obnovu. Plenković je žestoko odgovorio na primjedbu Anke Mrak Taritaš (GLAS) koja je navela kako je dokumentacija za obnovu u Zagrebu skupa i da se, ako ovako nastavimo, više neće govoriti ni o Banovini, ni o Baniji, nego o "kontejnerlandu".

"Vi ste prvakinja obnove u Gunji gdje nije ostalo nikakvih repova", ironično joj je uzvratio te poručio kako je komentar o "kontejnerlandu" jako neprimjeren. Premijer je žestoko uzvratio i na izjavu Tomislava Tomaševića (Zeleno-lijevi blok) kako je ključno da se u izmjenama izbjegne arbitrarnost i financiranje prema stranačkom ključu. "Imate li priviđenja, o kojem stranačkom ključu govorite, zar stvarno mislite da je netko toliko neubrojiv da bi na potres od 6,2 prema Richteru primjenjivao stranački ključ, što mislite da bi HDZ time dobio. Zakon mora biti branjiv i bez diskriminacije", poručio mu je. Potvrdio je i da ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak sa stručnjacima radi na novoj odluci i kriterijima za razvrstavanje lokalnih jedinica.