Pandemija koronavirusa prouzročila je duboke i vjerojatno trajne promjene na globalnom tržištu rada, konstatiraju globalni financijski i politički čelnici, ukazujući na propast pojedinih sektora i uspon novih i sve rašireniji rad od kuće.

„Mislim da bismo bili u zabludi kada bismo mislili da ćemo se vratiti na staro. Mislim da moramo imati viziju novog normalnog“, rekao je guverner filipinske središnje banke Benjamin Diokno.

Koronavirusom se do sada zarazilo najmanje 90,5 milijuna ljudi širom svijeta a od posljedica zaraze umrlo ih je oko 1,9 milijuna. Pandemija je iz temelja promijenila kompanije i radnike u gotovo svim zemljama svijeta paralelno uvođenju strogih blokada.
Ogroman gubitak radnih mjesta stvara fiskalni jaz koji bi mogao dodatno produbiti nejednakost između bogatijih i siromašnijih zemalja, upozorila je Međunarodna organizacija rada (ILO). ILO procjenjuje da se u prva tri tromjesečja 2020. globalni dohodak od rada smanjio za 10,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2019., kada se isključe državne potpore.


Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar rekao je da je pandemija stvorila "slučajan izazov", potaknuvši vladu da redovito hranom opskrbljuje 800 milijuna ljudi i da financijski potpomaže kompanije.

"Stvorili smo zametak sustava socijalne skrbi", dodao je Jaishankar.

Filipinski guverner pak ističe da je jasno da neke kompanije neće preživjeti, neke neće biti dinamične kao prije, a neke će procvjetati zahvaljujući velikim promjenama.

"Već smo se počeli razvijati u smjeru digitalnih, beskontaktnih sektora. Oni će sada definirati novo normalno", smatra Diokno, procjenjujući da će do 2023. godine 70 posto punoljetnih Filipinaca imati pristup bankovnom računu.


Predsjednik australske Komisije za zaštitu tržišnog natjecanja i potrošača (ACCC) Rod Sims bio je pesimističan u pogledu izgleda za zrakoplovni sektor jer ne očekuje povratak uobičajenim međunarodnim putovanjima u Australije i iz te zemlje u ovoj godini.

"Nažalost, mislim da između Australije i inozemstva još dugo neće biti međunarodnih putovanja", rekao je Sims.

Početkom prosinca, kada se činilo da je Australija zaustavila prijenos covida 19, ACCC je objavio optimistično izvješće o zrakoplovnom sektoru. Krajem prosinca stvari su se preko noći promijenile kada je utvrđeno da je radnik u hotelu u Sydneyu, u kojem međunarodni posjetitelji 'odrađuju' karantenu, pozitivan na koronavirus, a slobodno se kretao izvan hotela.
U kratkom roku zatvorene su granice i ponovno su uvedene blokade tijekom Božića i Nove godine a uvedene su i dodatne mjere na nekoliko preostalih međunarodnih linija.

"To nas podsjeća da je silno komplicirano riješiti se virusa i da se jako brzo širi", rekao je Sims o ponovnom razbuktavanju zaraze u Australiji.


Radnicima je pandemija preoblikovala radni dan, budući da su milijuni prisiljeni raditi od kuće. Mnogi su bili zadovoljni što više ne moraju dugo putovati javnim prijevozom već se samo mogu premještati iz sobe u sobu. Globalno istraživanje američke komunikacijske platforme Slack, u kojem je sudjelovalo više od 9.000 visokokvalificiranih radnika, pokazalo je da bi velika većina radnika u budućnosti preferirala kombinaciju rada od kuće i rada u uredu. Za kompanije to znači da moraju pronaći alternativna rješenja kako bi njihovi radnici ostali povezani, ne samo zbog produktivnosti već i zbog općeg zadovoljstva.

„Organiziranih sportova, velikih konferencija i kongresa neće biti još nekih 18 mjeseci“, rekao je Diokno.

Slično tome, potreba za fleksibilnijim i inovativnijim pristupom obrazovanju neće nestati s pandemijom, rekla je glavna direktorica proizvodnje u izdavačkoj kući Twinkl Helen Fulson.

"Koliko će današnje djece raditi poslove koji trenutno ne postoje? Ne znamo kako ih osposobiti za takve poslove", rekla je Fulson. HINA

HGK - Trend digitalizacije društava, dodatno pojačan epidemijom Covid-19 mijenja mnoga zanimanja, a uvodi i nova, koja do sada nisu postojala ili su bila tek u svojim začecima.

Praćenje budućih potreba za znanjima i vještinama i povezivanja obrazovnog sustava s razvojem gospodarstva sustavno je pokrenuto posljednjih godina kroz projekte, u kojima su predstavnici gospodarstva iznimno zainteresirani sudjelovati. Jačanje veza između znanstvene i poslovne zajednice, na kojoj HGK intenzivno radi, temelj je za primjenu novih tehnologija, zanimanja i njihovu primjenu u razvoju gospodarstva.

Hrvatska gospodarska komora kao partner cjelokupne poslovne zajednice i rad kroz udruženja i zajednice gospodarskih subjekata, sudjeluje u aktivnostima čiji je cilj doprinijeti smanjenju jaza između ponude obrazovnog sustava i potreba tržišta rada za zanimanjima, znanjima i vještinama. U tu svrhu usko surađujemo s nadležnim državnim tijelima – Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bi doprinijeli povećanju zapošljivost mladih i razvoju visokokvalificirane radne snage.

HGK je partner u nacionalnom projektu „Implementacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada“, čiji je cilj izraditi standarde zanimanja, prvenstveno za potrebe inicijalnog strukovnog obrazovanja i na taj način omogućiti obrazovnom sustavu izradu programa prilagođenih stvarnim i budućim potrebama na tržištu rada. Kroz navedeni, ali i ostale projekte, HGK ostvaruje suradnju i s visoko obrazovnim institucijama u svrhu unapređivanja studijskih programa kako bi polaznici po završetku studija bili osposobljeni za rad, razvoj struke i ostvarivanja dodane vrijednosti kroz usluge ili proizvode poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva.

Već danas su vidljivi pozitivni pomaci usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, primjerice zanimanja službenika za zaštitu podataka, stručnjaci za informacijsku sigurnost i kibernetiku, stručnjaci za etiku novih tehnologija i sličnih zanimanja industrije 4.0.Razvoj sustava obrazovanja i cjeloživotnog učenja jedna je od najznačajnijih težišnih aktivnosti Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska gospodarska komora organizira i različite specijalizirane edukacije za poslovne subjekte iz primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora kako bi stekli dodatna znanja i vještine radi uspješnijeg obavljanja poslova sukladno važećim propisima i u konačnici jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Zdenka Rupčić/H