Umor, neispavanost, glavobolja i mučnina samo su neke od negativnih nuspojava naglih temperaturnih skokova kakve prognostičari najavljuju za ovaj tjedan u Slavoniji. Naime, razlika u dnevnoj temperaturi između one u ponedjeljak i najavljene za petak mogla bi dosegnuti i 23 Celzijeva stupnja. Liječnici poručuju kroničnim bolesnicima da u sljedećim danima pripaze na zdravlje i redovito uzimanje terapije.

Ističe se, temperaturne oscilacije najviše bi mogli osjetiti oni koji muku muče s migrenama te osobe s izraženim kardiovaskularnim i neurološkim smetnjama. Svjesni su toga i na Objedinjenom hitnom prijemu Kliničkom bolničkog centra Osijek, gdje su spremni za porast broja pacijenata u drugoj polovini tjedna.

"Za tako velikih razlika u temperaturi uvijek bilježimo i veći priljev pacijenata. Najviše onih s kardiovaskularnim i neurološkim smetnjama te onih koji se bore s povišenim tlakom. Usporedno, s obzirom na to da se iz minusa ubrzano prelazi u plus, očekujemo i veći broj traumatoloških pacijenata. Također, može se očekivati i porast bakterijskih i virusnih obolijevanja u populaciji. Kada naglo zatopli, pa ponovno zahladi, ljudi obično ne prilagode odjeću i obuću novonastalim uvjetima dovoljno brzo. Vanjski uvjeti svakako uvijek utječu na opseg našeg posla, posebno kada je riječ o kroničnim bolesnicima kojih primamo bitno manje u stabilnim vremenskim uvjetima“, kaže dr. sc. Vedrana Baraban, v.d. pročelnice OHBP-a KBC-a Osijek.

Kroničarima se stoga savjetuje držati se vlastitih domova i uobičajene rutine.

"Kada je južina, najbolji je savjet kroničnim bolesnicima neka se primire kod kuće, uz što manje dodatnih aktivnosti, te održavanje kontakta s liječnicima obiteljske medicine u slučaju tegoba. Važna je i redovita, odgovarajuća prehrana, te izbjegavanje bilo kakvih provokativnih faktora. Čuvajte se i kontrolirajte se. Naravno, ako je pogoršanje tegoba izvan kontrole, tu je hitni prijem“, poručuje dr. Baraban.

Tegobe sljedećih dana osjetit će i sve brojniji meteoropati. Mnogi se znanstvenici slažu s tvrdnjom da je glavni razlog pojave sve više meteoropata moderan način života, odnosno činjenica da se sve više boravi u zatvorenim prostorima te da se zbog toga drastično smanjila sposobnost organizma da se prilagodi i othrva naglim promjenama vremena. Tipični simptomi osjetljivosti na vremenske promjene su osjećaj mučnine, depresivno stanje, vrtoglavica, glavobolja, migrena, visok ili nizak krvni tlak te opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Nezanemarivi su i “pratioci” poput pojačane osjetljivosti, osjećaja nelagode i pospanosti, a nerijetko se javlja i mišićna bol te bol u zglobovima, kao i osjetno pogoršano stanje kod kroničnih bolesnika. Također, u skupinu tegoba pripadaju i razdražljivost, hirovite promjene raspoloženja te pojačano lupanje srca. I. Solar