Redovita tjelesna aktivnost ima dokazani učinak na očuvanje zdravlja, no razvoj suvremene mehanizacije i automatizacije dovodi do promjena u načinu života bez dovoljno kretanja. Sve veći broj ljudi živi u urbanim sredinama koje većinom karakterizira sjedilački način života u radno i slobodno vrijeme pa je tjelesna aktivnost sve manje zastupljena, a što utječe i na razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine u 85 posto slučajeva. Zbog nedostatka tjelesne aktivnosti smanjene su ili čak ugrožene osnovne motoričke sposobnosti i funkcije kretanja ljudi (brzina, snaga, izdržljivost). U Hrvatskoj se zapaža značajan porast tjelesne neaktivnosti kod oba spola i svih dobnih skupina.

U velikom broju zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, bilježi se porast zdravstvenih problema koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne mase, što pridonosi razvoju uzročno povezanih bolesti koje pripadaju među vodeće uzroke pobola i smrti. Zbog prekomjerne tjelesne mase mogu nastati i druge komplikacije kao što su degenerativne bolesti zglobova, endokrinološki poremećaji i psihički problemi. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, debljina je postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema jer približno 1,4 milijarde odraslih osoba ima višak kilograma dok je oko 500 milijuna osoba debelo.

Većina ljudi razmišlja o prekomjernoj tjelesnoj masi kao estetskom, a manje kao zdravstvenom problemu, no s povećanjem dobi i najčešće nakon tridesete godine raste mogućnost razvoja prekomjerne tjelesne mase. Prema posljednjim istraživanjima provedenim u Republici Hrvatskoj, porast prekomjerne tjelesne mase zapaža se među odraslom populacijom većinom iznad četrdesete godine, a gotovo dvije trećine osoba starijih od sedamdeset godina ima prekomjernu tjelesnu masu. I broj debele djece u gradskim sredinama se udvostručio. J.Kn.