Unatoč povoljnijoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, aktualne mjere protiv širenja koronavirusa neće se mijenjati do 31. siječnja, objavio je u petak Nacionalni stožer civilne zaštite. Rečeno je i kako dosad nije izoliran ni jedan slučaj gripe te da novi sojevi koronavirusa nisu do sada zabilježeni u Hrvatskoj.

"Stožer je tek ovaj tjedan produžio mjere, a nekoliko dana prije 31. siječnja, prateći sve bitne parametre, odlučit će kako će one izgledati nakon 1. veljače", rekao je Davor Božinović, načelnik Stožera i potpredsjednik Vlade. "Prerano je da sada nešto najavljujemo", istaknuo je i dodao kako je smanjenje broja novozaraženih posljedica smanjivanja kontakata i druženja.

Božinović je naglasio kako Stožer nikada nije zauzeo stav da će na određenom broju novozaraženih mijenjati mjere. "Virus se sporije širi u proljeće i ljeto, ali mi smo još u siječnju. Nakon 1. veljače je isto zima i hladno vrijeme, i o tome moramo voditi računa da ne bismo preopteretili zdravstveni sustav”, pojasnio je.

Vezano uz prelaske državne granice, Božinović je najavio kako "hrvatski državljani u slučaju neodgodivih razloga mogu boraviti u susjednim trećim zemljama do 12 sati". Istaknuo je i da se odluka o putnicima koji dolaze s područja na posebnoj listi HZJZ-a odnosi na sve, i na njihove državljane i na druge koji dolaze iz tih zemalja. Na toj posebnoj listi su, podsjetimo, državljani zemalja u kojima je zabilježeno ubrzano širenje novog soja kornovirusa, a trenutačno su to Ujedinjena Kraljevina i Južnoafrička Republika.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je kako je incidencija novih slučajeva COVID-19 u Hrvatskoj pala ispod 300 na 100.000 stanovnika. "U prvih pet dana ovog tjedna imali smo 3819 novooboljelih, što je 23 posto manje od ukupnog broja u prvih pet dana prošlog tjedna, kada je bilo 4988. Incidencija je u ovom trenutku ispod 300. I dalje je situacija takva da u najmanjoj incidenciji prednjači Dubovačko-neretvanska i Istarska županija, a najveću ima Međimurska županija", rekao je Capak. Incidencija u posljednjih 14 dana na 100.000 stanovnika je ispod 300 te smo na 7. mjestu u EU sa stopom 288,8, a po smrtnosti koja je 1093,6 na milijun stanovnika Hrvatska je na 20 mjestu. Udio pozitivnih u ukupno testiranima također je u smanjenju i u prethodnom tjednu iznosio je 16,4, rekao je Capak. Dosad su cijepljene 41.532 osobe, a u Sisačko-moslavačkoj županiji 3772 osobe. Capak je rekao kako do 14. siječnja nije prijavljena ni jedna nuspojava za cjepivo Moderne, na prvih 3600 doza koliko ih je stiglo u Hrvatsku. Izvijestio je i kako je cjepivo AstraZenece pred registracijom, a najvjerojatniji datum registracije je 29. siječnja.

Capak nema točan broj koliko se građana prijavilo za cijepljenje kod liječnika obiteljske medicine i kaže kako je kod nekih to vrlo malo, kod nekih trećina ili pola osiguranika, no i interes za cijepljenje raste. Naveo je i rezultate brzog testiranja antigenskim testovima koji su pokazali da je u domovima za starije, među 13.157 testiranih djelatnika, njih 389 (3 posto) bilo pozitivno. Testiran je i 9491 korisnik domova, a pozitivno je bilo njih 1192, ili 13 posto. Provedeno je i 2669 testiranja zaposlenika u tvrtkama u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji te je njih 85 bilo pozitivno.

U Hrvatskoj je u 24 sata zabilježeno 715 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrle su 33 osobe, izvijestio je u petak Nacionalni stožer. Broj aktivnih slučajeva je ukupno 4653, a među njima je 1855 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 160 pacijenata. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do 15. siječnja ukupno je zabilježeno 223.812 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 4550 osoba umrlo. Ukupno se oporavilo 214.609 osoba, a u samoizolaciji je trenutačno 18.048 osoba.

Da u Europi još postoji strah od još većih razmjera pandemije svjedoči i to da Njemačka razmišlja o produženju sadašnjih strogih mjera, ali i uvođenju novih. Nove mjere mogle bi obuhvatiti veći pritisak na poslodavce da omoguće rad od kuće kako bi se smanjio pritisak na sredstva javnog prijevoza.