Pad broja zaraženih osoba i pacijenata koji su na bolničkom liječenju zbog koronavirusa te očuvana stabilnost zdravstvenog sustava, prilika je da s docentom dr. sc. Željkom Zubčićem, ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Osijek, prokomentiramo situaciju, ali i pogled okrenemo prema budućnosti i najavi novih investicija.

Možemo li ustvrditi kako je epidemija u Osječko-baranjskoj županiji prošla svoj najteži dio. Bar ako gledamo na pad broja pacijenata?

- Prema brojkama, doista smo prošli vrhunac vala, on je za KBC Osijek bio 14. prosinca, kada smo imali 206 bolesnika na ležanju. S današnjim danom (četvrtak, 14. siječnja, nap. a.), imamo 68 bolesnika, što znači da definitivno padaju brojevi. Zbog toga možemo ustvrditi kako smo uspješno obranili i Osijek i županiju, i od prvog i od drugog vala koji je bio mnogo veći. Ujedno, budući da smo respiracijski centar za pet županija i pokrivamo devet slavonskih bolnica, možemo reći da smo uspješno obranili i te županije što se tiče najtežih pacijenata kojima treba mehanička ventilacija. Kada je riječ o organizaciji rada u KBC-u, kao što se vidi, sve je funkcioniralo onako kako smo organizirali i prije nego što je do nas došao taj veliki pritisak bolesnika. Svi su pacijenti bili zbrinuti. S obzirom na to da lagano padaju brojke treba zahvaliti našim infektolozima i anesteziolozima, internistima, kirurzima, medicinskim sestrama, tehničarima i svima drugima koji su se aktivno borili protiv ove epidemije. Zahvala je i našim građanima koji su putem medija čuli naše apele i pridržavajući se mjera pomogli nama u bolnici da se ipak uspješno uspijemo obraniti te da ne dođe do nepredviđenih situacija na koje ne bismo mogli reagirati.

Cijelo ovo vrijeme pozorno se prati zdravstveno stanje medicinskog osoblja, pokazalo se da ste i tu "dobili bitku". Kako ste zadovoljni organizacijom rada u epidemiji?

- KBC Osijek ima oko 3100 djelatnika, od tog imamo 1300 medicinskih sestara i 580 liječnika. U najjačem jeku epidemije bilo je "ispadanja iz stroja", bilo da su bili pozitivni, bilo da su bili u samoizolaciji, a tu govorimo i do sedam posto medicinskih sestara te do četiri posto liječnika. No možemo reći da te brojke nisu bile značajne i da smo se uspješno pokrili sa svojim kadrom, pogotovo liječničkim. I u aktivirane tri faze respiracijskog centra sa zadovoljstvom mogu reći da smo se uspješno pokrivali svojim kadrom, s našim anesteziolozima i internistima intenzivistima s Klinike za unutarnje bolesti.

Jesu li djelatnicima koji su bili u doticaju s COVID-om isplaćeni dodaci na plaću?

- Našim djelatnicima koji rade na COVID odjelima isplatili smo dodatak na osnovicu plaće još u prosincu, iako je bio naputak da se on isplati u siječnju. Oko 350 naših djelatnika koji su svakodnevno, ili često izloženi COVID-u, od medicinskih sestra u COVID odjelima, do liječnika, čistačica koje čiste te odjele, inženjera radiologije koji slikaju pacijente uz bolesnički krevet. Dakle, svi oni koji su u direktnom riziku, ili su često izloženi, dobili su taj dodatak.

Počelo je i cijepljenje, očekivano je KBC Osijek bio prva medicinska ustanova na ovom području u kojoj su djelatnici pozvani na cijepljenje. Kakav je odaziv?

- Ukupno se cijepilo oko 1250 naših djelatnika. Kod prvih javljanja imali smo 950 prijava, i vidite da otkako je krenulo cijepljenje da taj broj raste. Moramo voditi računa o tome da je od početka epidemije gotovo 700 naših djelatnika imalo doticaja s epidemijom koronavirusa, tako da možemo reći da,bilo da su cijepljeni, bilo s protutijelima, sada je oko dvije trećine djelatnika KBC-a pokriveno i zaštićeno od eventualne infekcije koronavirusom.

U dijelu javnosti još uvijek se vodi polemika cijepiti se ili ne. Koja je vaša poruka? Jeste li se vi cijepili?

- U obitelji smo nedavno imali koronainfekciju, sukladno tome u rasponu sam tri mjeseca imuniteta, i sada nije trenutak da nekom drugome uzmem dozu. No, kada to razdoblje prođe, svakako ću se cijepiti. Svim svojim djelatnicima preporučio sam da se cijepe, a pogotovo svim stanovnicima županije koji imaju druge predispozicije, poput kroničnih bolesti, ili rizične čimbenike zbog kojih bi mogli imati više izraženu koronainfekciju. Cijepljenje je jedini učinkovit način da se zaštite od eventualne infekcije ili izlaganja koronavirusu. Dosadašnji tijek cijepljenja, s vrlo malo nuspojava, pokazuje da je cjepivo koje je stavljeno na tržište jako učinkovito i nije štetno za pacijente.

Za trajanja epidemije djelovanje KBC-a nije stalo. Primali se i skrbili o njima, gotovo jednakim intenzitetom i sve druge pacijente?

- Ne treba skrivati činjenicu da je bilo povremenih proboja COVID-a infekcije na druge "čiste" odjele, bez obzira na sve poduzete mjere, trijaže i testiranje pacijenata prije dolaska u bolnicu. Nije ih bilo mnogo, a i kad su se dogodile, naša ekipa u KBC-u je uhodana, pa smo se uvijek reorganizirali, pacijente prebacili na COVID odjele i u pravilu svi stacionari gdje je bilo problema u roku od sedam do deset dana već su primali nove pacijente. Dakle, imali smo stalni kontinuitet zdravstvene zaštite. Primjesrice, Onkologija je kod nas radila punom parom, čak smo zabilježili porast onkoloških pacijenata, što se vidi prema popunjenosti stacionara za onkologiju i prema broju ispostavljenih računa prema HZZO-u.

Jesu li se u takvim uvjetima redovno obavljali i drugi operativni zahvati?

- U KBC-u Osijek radili smo sve operacije do odluke resornog ministra da se djelomice mora reducirati hladni pogon. Prema toj odluci djelomice smo reducirali kirurški program kako bismo na taj način oslobodili dio anesteziologa da bi bili na raspolaganju za borbu protiv koronainfekcije. U određenom postotku reducirali smo broj operativnih dana, ali uglavnom smo sve tipove operacije radili. Dakle, i one koje nisu toliko hitne, a radili smo ih i zbog liste čekanja i zbog pacijenata da ne moraju dugo čekati na zahvate.

U kojoj je fazi najavljena gradnja novog Objedinjenog hitnog bolničkog prijema?

- Projekt na kojemu radimo u zadnje četiri i pol godine projekt je novog Objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica. U finalnoj smo fazi s pripremama za izvođenje radova i nadam se da od proljeća počinjemo radove na gradnji ovoga objekta. Vrijednost investicije je 150 milijuna kuna, a rok završetka je u idućih dvije i pol godine. Još dok smo na ovoj lokaciji to će nam znatno podići kvalitetu pružene usluge i za hitne pacijente, a također i za pacijente koji se liječe u polikliničkoj djelatnosti i kroz dnevne bolnice. Dobit ćemo, naime, jedan vrhunski objekt s primjerenim prostorima, klimatizacijom... U trenutačnom stanju dosta naših ambulanti i dnevnih bolnica sada je u podrumskim prostorijama, što nije adekvatno, i to je jedan od razloga zašto smo se 2016. godine odlučili za gradnju nove zgrade. Potpomognuti sredstvima Europske unije tako ćemo povećati kvalitetu pružanja usluge, a KBC Osijek dobit će nove kvadrate zdravstvenog prostora. Ono što je također bitno za​ funkcioniranje KBC-a je to da smo od 2016. godine proveli potpunu informatizaciju bolnice, današnja medicina bez toga više nije moguća. To je vrlo važno za učinkovito funkcioniranje, od bolničkog informacijskog sustava, radiološkog i poslovno-informacijskog ustava. Tu su još i informacijski sustavi za ljekarnu, patologiju, citologiju i transfuziju. Informatizacija nam je ujedno, uz medicinski dio, omogućila i da bolje financijski funkcioniramo, naime, uspjeli smo podići fakturiranje bolnice, podići prihode bolnice. S većim prihodima postigli smo i veću financijsku stabilnost same bolnice.

Imate li dovoljno kadrova? Možemo li možda očekivati dolazak u Osijek novih liječnika i medicinskog osoblja?

- Sa zadovoljstvom mogu reći da vrlo dobro stojimo, posebice što se tiče medicinskog kadra. Uspoređujući mandat iza nas od četiri godine (doc. Zubčić sada je u prvoj polovini prve godine drugog mandata, nap.a.), imamo 30-ak specijalista više, 30-ak specijalizanata više, gotovo 100 medicinskih sestara više. Tijekom prošlog mandata vodilo se računa o ojačavanju upravo medicinskog dijela u KBC-u. Politikom Ravnateljstva radilo se na tome da se poveća omjer medicinskog kadra u odnosu na nemedicinski, 2016. godine on je bio 73 posto medicinskog u odnosu na 27 posto nemedicinskog. U 2020. za nekih pet posto veći je u korist medicinskog kadra, tako da on sada iznosi 78 posto ukupno zaposlenih. Ondje gdje je bilo manje nemedicinskog kadra tu smo zapošljavali novi medicinski, tako da je u konačnici ukupan broj zaposlenih u KBC-u jednak kroz sve ove godine i ta se brojka vrti oko 3100 zaposlenih. Što se tiče novih dolazaka, u prethodnim godinama imamo povratak naših stručnjaka koji su se vratili iz inozemstva s iznimnim znanjima i koji se ovdje integrirani u naše klinike i donijeli su određene standarde i novu praksu u KBC. A ono što je izraženo, naročito nakon ovih elementarnih nepogoda u Hrvatskoj, imamo interes liječnika koji su u naponu snage za prelazak u KBC Osijek. Ocijenili su kako smo se kroz prošle četiri godine razvijali u regionalni centar. KBC Osijek to sada jest, a bit će i kada dobijemo novu zgradu OHBP-a i dnevnih bolnica, ali i cijeli novi KBC na drugoj lokaciji, jer ćemo onda imati uvjete prema EU standardima. Jasno je i da više ne zaostajemo toliko za drugim KBC-ima, i na tome smo radili zadnje četiri godine. U tom razdoblju za opremu i opremanje uloženo je 126 milijuna kuna što je, s obzirom na ulaganje prije toga, doista golemo. Samim time podignuli smo kvalitetu pružanja usluge, smanjili smo liste čekanja i omogućili kvalitetniju uslugu našim pacijentima. Naposljetku, radili smo na tome da one postupke zbog kojih su naši stanovnici, i oni iz okolnih županija, išli u zagrebačke bolnice, postupno uvedemo u KBC Osijek. Primjerice iz intervencijske kardiologije - od rotablacije plaka, ugradnje umjetnih valvula, pa do postupka elektrofiziologije srca. Tijekom epidemije uveli smo i postupke mehaničkog uklanjanja ugruška u mozgu, a takvih pacijenata na području Slavonije ima jako mnogo. Mi kao centar s onkologijom pokrivamo svih pet županija, i imamo porast broja upućenih iz drugih općih bolnica iz susjednih županija. U tom smjeru profiliramo se kao regionalni centar kako pacijenti iz Slavonije ne moraju radi ostvarenja zdravstvene zaštite ići u Zagreb.

Sa zadovoljstvom je dočekan početak realizacije posve novog KBC-a u Osijeku. Hoćete li vi i vaši liječnici biti uključeni u njegovo oblikovanje, budući da ćete u konačnici biti njegovi korisnici?

- Jasno je da će naša struka dosta pomoći stručnim osobama koje će prvo izrađivati stručnu studiju i konceptualno rješenje za novi KBC, a onda na temelju toga i ustrojavanje funkcionalne koncepcije cijelog KBC-a. Glavna ideja je da to bude jedna zgrada s povezanim krilima, da bude centralni operacijski blok, da se samim time smanje troškovi održavanja i popratnog osoblja. Budući da radimo cijelu novu bolnicu ispočetka, to nam taj projekt omogućava. Dakle, možemo sve složiti kako treba biti. Stručnjaci koji budu izabrani, a takav projekt mogu raditi samo velike tvrtke koje su već radile druge bolnice, znaju kako nešto ustrojiti, raspodijeliti, a mi u KBC-u znamo kako funkcioniramo te što bi nama olakšalo u novoj koncepciji. Naši liječnici bit će aktivno uključeni u timove koji će raditi projektiranje novog KBC-a. Imamo iskustva u tome, jer naši timovi, uključujući i mene, sudjelovali su u projektiranju zgrade Objedinjenog hitnog bolničkog prijema i aktivno smo s projektantima i arhitektima radili na svakoj prostoriji koja će se ovdje graditi.