Ministarstvu znanosti i obrazovanja obratila se ovoga tjedna Zajednica za strane jezike pri Hrvatskoj gospodarskoj komori zbog teške situacije u kojoj se nalazi djelatnost škola stranih jezika nastale zbog nedavnog produljenja mjera Nacionalnog stožera od 28. studenoga, a kojim se produljila i zabrana rada školama stranih jezika te im je naložen rad na daljinu. Sve bez prava na novčanu potporu države.

Ističe se kako je važećim mjerama jedino djelatnosti škola stranih jezika iz područja obrazovanja i poučavanja istodobno zabranjen redovan rad, ujedno i uskraćeno pravo na potpore za očuvanje radnih mjesta.

“Ključni problem je u tome da škole svoju djelatnost ne mogu uspostaviti u kratkom roku po ukidanju zabrane rada, kao što je to moguće najvećem broju ostalih zatvorenih djelatnosti, nego ostaju bez vitalnih prihoda cijelu godinu. U takvom slučaju sve škole stranih jezika, kojih prema našoj procjeni u Republici Hrvatskoj ima približno 1200, ušle bi u kategoriju za mjere za očuvanje radnih mjesta za najmanje osam mjeseci, odnosno do rujna 2021. godine. Svjesni smo i brojnih drugih nepredvidivih posljedica kod dugotrajnog izbivanja s tržišta. Takvog se scenarija škole najviše boje i samo žele mogućnost rada sa svim dobnim skupinama u kontroliranim uvjetima“, poručuju iz Zajednice te dodaju kako školsku godinu može spasti samo dozvola rada u kontroliranim uvjetima.

Škola stranih jezika Lingua, koja u Osijeku djeluje od 2002. godine, proteklih deset mjeseci jedva drži glavu iznad vode, a ako uskoro ne dobije odobrenje za rad u učionicama, svoj opstanak smatra upitnim.

“Samo nekoliko dana prije proglašenja pandemije počeo nam je novi semestar, 19. ožujka podijeli smo polaznicima udžbenike, a 20. ožujka zatvorili. Tada smo prešli na online nastavu u cijelosti, ali velik je broj polaznika odustao. Jedva smo preživjeli ljeto i dočekali rujan puni nade za oporavak. Provodili smo sve epidemiološke mjere, nismo imali nijedan slučaj zaraze, a onda su nas 28. studenoga ubili. Nisu nas izrijekom zatvorili, što je značilo da nemamo pravo na novčanu potporu za zaposlenike, nego su nam rekli da nastava mora biti na daljinu. To je bio velik udarac s kojim se trenutačno teško nosimo“, kaže Tatjana Bašić iz Linguae.

No, ističe kako su poslovanje uspjeli spasiti od popune propasti, jer im je jesenas na EU natječaju prošao projekt za financiranje informatizacije u svrhu provođenja hibridne nastave.

“Bila je to sretna podudarnost s obzirom na to da smo za sredstva aplicirali prije pandemije. Realizacijom projekta uspjeli smo nabaviti opremu, tako da sada svaka učionica ima odgovarajuće računalo, projektor, kamere te mikrofone za provedbu kvalitetne nastave na daljinu.

Također, kada su polaznici upisivali rujanski semestar, u ugovore smo uvrstili odredbu o mogućnosti prelaska na online nastavu zbog pandemije, pa smo na taj način izbjegli ponovno masovno ispisivanje. No, velikom broju polaznika online nastava ne odgovara. Zadovoljni su mlađi ljudi, koji su naviknuli na takav oblik komunikacije i edukacije. No kada su u pitanju manja djeca, ona teško prate i zadržavaju koncentraciju, a stariji se polaznici bore s tehničkim segmentom ove priče“, kaže Bašić te dodaje kako Linguau za sada spašava činjenica da je jedna od njihovih djelatnosti i prevođenje, koje nesmetano obavljaju.

No, pred vratima su upisi u proljetni semestar.

”Ako nas ne otvore, sumnjam da ćemo imati dovoljno polaznika spremnih na online nastavu. Imamo sedam zaposlenika, nitko nije dobio otkaz, dajemo sve od sebe da tako i ostane. No, koliko ćemo dugo u tomu uspjeti, ne znamo“, zaključuje Bašić.