Magazin
PROF. DR. SC. PERO MALDINI, POLITOLOG I SVEUČILIŠNI PROFESOR IZ DUBROVNIKA

Vlada i institucije države u ovoj situaciji reagirale su kako treba
Objavljeno 16. siječnja, 2021.

Prošla godina, koliko je god svi želimo zaboraviti, ostat će upamćena kao jedna od najtežih u povijesti Europe, pa i svijeta općenito, nakon Drugog svjetskog rata. Razlog je pandemija koronavirusa koji se iz kineskog Wuhana početkom 2020. proširio diljem svijeta i prouzročio nezapamćene zdravstvene probleme s rekordnim brojem zaraženih i umrlih, a onda i golemu ekonomsku krizu na globalnom i lokalnom planu. Drugi, jesenski, a sad i zimski val korone, još je više pogoršao situaciju, a što se Hrvatske tiče, uz sve nevolje dogodili su se i potresi, proljetni u Zagrebu, i ovaj aktualni u Banovini, pa su se mediji raspisali o (ne)povjerenju u institucije vlasti i države.

Što se pak svijeta tiče, posljednjih dana uz pandemiju i početak cijepljenja, u središtu su i zbivanja u SAD-u, gdje se pred inauguraciju novog američkog predsjednika Joe Bidena dogodilo nezamislivo - juriš pristalica Donalda Trumpa na Capitol Hill, pri čemu je bilo mrtvih i ranjenih.

O svemu tome, uključujući i situaciju u Hrvatskoj, za ovotjedni Magazin, razgovarali smo s dr. sc. Perom Maldinijem, politologom i sveučilišnim profesorom iz Dubrovnika

DEMOKRACIJA
U PROBLEMIMA
Uzimajući u obzir sve što se događa kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, stoji li zaključak kojeg mnogi navode, da je povjerenje u institucije i demokratski poredak opasno narušeno te da je sve ovo što se primjerice zbiva u SAD-u udar na demokraciju i slobode...?

- Demokratska vlast zadobiva se i održava na povjerenju građana. Gubitak povjerenja rezultira odlaskom s vlasti, što je u demokraciji uobičajeno i normalno. Štoviše, stanovita doza nepovjerenja i propitivanja vlasti uvijek je dobra i zdrava za demokraciju jer građani tako nadziru vlast i čine je odgovornijom i responzivnijom prema njihovim zahtjevima. Zato su demokracije s izraženom građanskom participacijom znatno funkcionalnije od onih gdje su građani apatični.

Međutim, problem za demokraciju nastaje kada slabi legitimitet, tj. povjerenje u demokratski poredak, kada građani ne vjeruju da on može ostvariti njihova prava, slobode i interese. U takvim uvjetima demokratski poredak je slab i neotporan prema društvenim krizama te podložan autoritarnim i antiliberalnim posezanjima. Ako većina građana podržava demokratske vrijednosti, tada će podržavati i demokratski poredak i koristiti ga za ostvarenje svojih prava i nadzor političke vlasti. Tada će njihovi pritisci ići prema većoj pouzdanosti i djelotvornosti institucija, odgovornosti vlasti i poštovanju demokratskih normi i procedure. Ako pak nije tako, građani će biti skloniji antidemokratskim populističkim akterima i podložniji njihovoj manipulaciji i izvaninstitucionalnom djelovanju.

Političku krizu SAD-a prouzročio je predsjednik Trump nepriznavanjem rezultata regularnih demokratskih izbora te lažima i manipulacijom kojima je potpirio napad svojih pristaša na Kongres, što je čin bez presedana u dvostoljetnoj povijesti SAD-a. Ipak, taj događaj neće uzdrmati stabilnost američke demokracije upravo zbog snažnog legitimiteta, tj. ukorijenjenosti demokratskih vrijednosti među velikom većinom američkih građana – neovisno o političkoj pripadnosti - i vjerovanja u demokraciju kao poredak koji te vrijednosti može ostvariti.

REAKTIVNA OPORBA
Što se Hrvatske tiče, s nimalo lakim stanjem osim ugroženog stanovništva, institucija države, vlasti i nadležnih službi suočeni su i mediji. Koliko je tu nesporazuma, komunikacijskih problema, nesnalaženja...? Dojam je da ni oporba nije baš konstruktivna...

- Problem aktualne oporbe nije od jučer, a očituje se u pretežno reaktivnom, a ne proaktivnom djelovanju, što zasigurno i jest razlog da su i dalje oporba. Naime, većina oporbenih političkih aktera ne uspijeva artikulirati konzistentne političke prijedloge koji bi bili konkurentna alternativa vladajućima. Osim često bučnog izražavanja nezadovoljstva i kritika, rijetko se nude kvalitetni prijedlozi. Aktualna situacija prouzročena pandemijom ograničila je svako, pa i političko, djelovanje, a time i utjecaj svih političkih aktera na javno mnijenje. Neki politički akteri su se suzdržali od političkih sukoba ili svoje stavove iskazuju s mjerom, a neki koriste ovu situaciju kako bi kritikom pod svaku cijenu stekli poneki politički bod. Međutim, time će kratkoročno steći pozornost javnosti, ali dugoročno će naštetiti sebi. Mediji pak, uvijek gladni informacija, u toj će se situaciji baviti i onim što možda ne bi bilo bitno u normalnim okolnostima, pa će razne, često trivijalne i netočne, informacije dobiti na važnosti, što svakako može biti izvor nesporazuma.

NEARGUMENTIRANI NAPADI
Uz sve probleme s kojima se zemlja suočava, čuju se i glasovi nezadovoljstva pa i prozivanja nadležnih institucija uključujući i Vladu, da ne upravljaju krizom na pravi način, da se kasnilo s reakcijom, da pomoć sporo dolazi u Banovinu... Jesu li te kritike i optužbe utemeljene ili su proizvoljne i zlonamjerne...?

- Vlada i institucije države u ovoj su situaciji reagirale kako treba. U nepogodi ovakvih razmjera nije realno očekivati da sve bude idealno - to nije moguće ni u normalnim uvjetima. Tisuće građana koji su spontano došli pomoći svakako su dobrodošli, ali oni nisu dio organizacije i tu su tek privremeno. Međutim, državne službe djeluju organizirano i njihova je zadaća uspostaviti sustav koji će obuhvatiti sve funkcije pomoći i kasnije obnove te funkcionirati kroz duže razdoblje, što nije moguće uspostaviti ad hoc. U usporedbi s nedavnim potresima u drugim zemljama, primjerice u Turskoj i Albaniji ili u Italiji i Francuskoj, organizacija pomoći i sanacije posljedica potresa nije bila brža ni bolja od naše, dapače. Stroga treba biti realan i objektivan.

Kritika je uvijek dobrodošla i ona je izraz slobode govora. Međutim, sloboda znači i odgovornost za javno izgovorenu riječ. Neki mediji u utrci za što većom pozornošću javnosti posežu za negativizmom, poluistinama i senzacijom. Premda to nije ni profesionalno ni etično, u normalnim okolnostima to nije ništa novo ni iznenađujuće. U uvjetima katastrofe kao što je potres, hipertrofiranje nekih propusta i neargumentirani napadi na ključne institucije doista nisu dobronamjerni, potiču nepovjerenje i nesigurnost. To je nepotrebno, a u ovakvoj situaciji i destruktivno. Međutim, ima i medija koji se drže profesionalnih standarda te provjerenih i točnih informacija.

SOLIDARNOST I ZAJEDNIŠTVO
U svim nevoljama i krizama pa i u ovoj sadašnjoj, događaju se i neke pozitivne stvari. U slučaju potresa na Banovini to je prije svega još jednom iskazana spremnost ljudi da pomognu ugroženima. Vaš komentar?

- Koronakriza, kao i potresi, psihički je iscrpila građane jer već predugo traje, a i izvor je neizvjesnosti i zabrinutosti mnogima, osobito onima koji su egzistencijalno pogođeni njezinim posljedicama. Međutim, potvrdilo se da smo u krizama, osobito onim humanitarnim, u velikoj većini plemeniti, empatični i solidarni. Reakcija građana u nevolji prouzročenoj potresom ne samo što je rezultirala promptnom pomoći stradalima i njihovim osjećajem da nisu sami nego je i pridonijela osjećaju sveukupnog zajedništva, koje se u uvjetima svakodnevice nekako izgubilo u kakofoniji različitih interesa i prijepora.

Mislim da je upravo to ono lijepo u ovoj ružnoj situaciji i svakako dobro za kolektivno stanje duha hrvatskih građana. (D.J.)
U uvjetima katastrofe kao što je potres, hipertrofiranje nekih propusta i neargumentirani napadi na ključne institucije doista nisu dobronamjerni, potiču nepovjerenje i nesigurnost...
Problem aktualne hrvatske oporbe nije od jučer, a očituje se u pretežno reaktivnom, a ne proaktivnom djelovanju, što zasigurno i jest razlog da su i dalje oporba...
Problem za demokraciju nastaje kada slabi legitimitet, tj. povjerenje u demokratski poredak, kada građani ne vjeruju da on može ostvariti njihova prava, slobode i interese...
Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

GLAZBENI INTERVJU: VALTER KOCIJANČIĆ - PARAF

Priča nije završena, svi i dalje živimo u punku!

SJEĆANJA U SJENI KORONE: LITVA - ŽIVOT NA SJEVERU

U raju, na Baltiku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJETSKO PRIZNANJE ZA LIVIU PULJAK I HRVATSKU ZNANOST

Često ne mogu spavati od novih
ideja koje mi padnu na pamet

2

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

3

GLAZBENI INTERVJU: VALTER KOCIJANČIĆ - PARAF

Priča nije završena, svi
i dalje živimo u punku!