VIROVITICA - Prošla su dva tjedna od razornog potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, a od podrhtavanja, koje se osjetilo na području cijele Hrvatske, pa tako i Virovitičko-podravske županije, stradala je i zgrada Državnog arhiva u Virovitici do te mjere da je veći dio objekta izvan funkcije i nije siguran za obavljanje posla, što dodatno otežava rad djelatnika. Kako bi se utvrdila stvarna šteta, od strane ovlaštene inženjerke građevine Maje Carević i statičara Zorana Vlaisavljevića, a uz prisutnost gradonačelnika Ivice Kirina i ravnateljice Državnog arhiva u Virovitici Dijane Cenger, obavljen je pregled oštećenja.Nakon brzog pregleda statičara, zgrada je dobila žutu karticu koja označava da je objekt privremeno neupotrebljiv. Premda oznaka "privremeno neupotrebljivo" može asocirati na to da je u toj nekretnini trenutno nemoguće nastaviti raditi, ta ocjena ne znači da djelatnici moraju napustiti zgradu, ali i da određeni rizici postoje. Žuta boja, u ovom slučaju, znači da postoji strukturno oštećenje nosivih zidova.

Zgrada Državnog arhiva u središtu Virovitice sagrađena je 30-ih godina 20. stoljeća, a trenutno je u vlasništvu Grada i RH. Nekretnina je kulturno dobro, a Državni arhiv u Virovitici koristi ju od 1999. godine. Nakon razornog potresa u Petrinji i okolnim mjestima, na nekretnini se mogu uočiti znatna oštećenja na stropovima, unutarnjim zidovima i fasadi.

- U protekla dva tjedna rad naših djelatnika odvijao se u otežanim uvjetima. Nakon razornog potresa popucali su zidovi u nekoliko prostorija, a žbuka sa zida padala je nakon svakog naknadnog potresa koji se osjetio na području naše županije – rekla je ravnateljica Cenger. Osim ove zgrade, Arhiv raspolaže i nekretninom na prostoru bivše vojarne koja je sanirana tijekom 2015. godine. U studenome prošle godine Ministarstvo kulture i medija RH uključilo je projekt rekonstrukcije i dogradnje navedene zgrade u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, gdje je u planu i izgradnja dokumentacijsko-informacijskog centra i spremišnog prostora Arhiva na površini od 2000 kvadrata i u vrijednosti od gotovo 30 milijuna kuna.

- Zajedno s ravnateljicom Cenger i projektantima tvrtke CIP izvršili smo pregled zgrade Državnog arhiva s obzirom na to da su nakon razornog potresa nastale pukotine na većem dijelu zgrade, što je bilo i očekivano jer je riječ o jednoj od najstarijih zgrada u gradu. Kako bi se osigurala sigurnost djelatnicima i korisnicima Arhiva, odlučeno je da se zgrada djelomično sanira. Zahvat koji bi uključio kompletnu rekonstrukciju prilično je skup, zamalo pa jednak tome da se na postojećoj lokaciji gradi nova zgrada Arhiva - rekao je gradonačelnik Kirin. V. Grgurić