Novosti
EUROPARLAMENTARCI ANALIZIRAJU PROŠLU GODINU

Da nismo u Uniji, 2020. bi za građane bila i gora
Objavljeno 13. siječnja, 2021.
Prioriteti: Pomoć zbog potresa, digitalna transformacija i bolje zdravstvo

Proteklu je godinu svijet obilježila pandemija koronavirusa te teška zdravstvena i gospodarska situacija, a u Hrvatskoj su još dodatno i razorni potresi izazvali golemu materijalnu štetu i ljudske žrtve. Hrvatski su građani, kao uostalom i građani ostalih zemalja članica Europske unije, bili okrenuti Bruxellesu i vodstvu Europske uniju očekujući od njih adekvatnu reakciju na nastalu situaciju.

Godinu je Hrvatska započela predsjedanjem Vijećem Europske unije i odličnom pozicijom unatoč činjenici da je jedna od najmanjih, i brojem stanovnika i površinom, članica EU-a. Što su u takvoj godini s potpuno novom, do sada nama svima nepoznatom, realnošću uspjeli učiniti neki od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu upitali smo Željanu Zovko, Valtera Flegu, Tomislava Sokola i Sunčanu Glavak.

Digitalna Europa
"Nakon što je Hrvatsku u ožujku pogodio prvi razorni potres, od povjerenika Janeza Lenarčiča zatražila sam da se Hrvatskoj da prioritet pri raspodjeli medicinske opreme i pomoći. Europski parlament nedavno je Hrvatskoj odobrio iznos od 684 milijuna eura za obnovu Zagreba i okolice i borbu protiv COVID-19. Zahvaljujući poboljšanom mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i RescEU, koje sam snažno zagovarala u proteklom mandatu, Hrvatska i zemlje zapadnog Balkana mogu računati na europsku financijsku i medicinsku pomoć u vrijednosti od više milijardi eura. Europska unija je u tragediji koja je zadesila Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju još jednom iskazala solidarnost i zajedništvo te žurno aktivirala RescEU mehanizam koji će pomoći u otklanjanju posljedica ove katastrofe", kaže Željana Zovko zastupnica u EP-u iz redova EPP-a.

Europarlamentarni zastupnik iz redova europskih liberala, grupacije Renew Europe, Valter Flego ističe sporazum postignut između Europskog parlamenta i Vijeća o programu Digitalna Europa. "Riječ je o jednom od 15 najvažnijih programa Europske unije. Na trijalogu smo riješili sva otvorena pitanja. Uspio sam se izboriti i za veću kontrolu Parlamenta nad implementacijom uredbe. Postigli smo povijesni dogovor vrijedan više od sedam milijardi eura. Moj angažman u pogledu DEP-a trajat će čitav mandat i zaista vjerujem da će i građani i tvrtke vrlo brzo vidjeti koristi nadolazeće europske digitalne transformacije. DEP će pomoći u prevladavanju investicijskog jaza koji utječe i na javni i privatni sektor, pomoći će poduzećima da koriste mogućnosti digitalne transformacije, a pomoći će i građanima da nadograde svoje digitalne vještine", tvrdi Flego i navodi operacije i preglede na daljinu, veću transparentnost i produktivnost javnih servisa, efikasnije e-poslovanje, Smart City projekte, moderno obrazovanje, pametna rješenja u turizmu i poljoprivredi - odnosno ističe kako nema djelatnosti koja se neće mijenjati.

Strategije informiranja
"Slavoncima je važno znati da su usvojeni moji amandmani na uredbu ReactEU kojima će se iznos od 47,5 milijardi eura moći koristiti i za infrastrukturu namijenjenu pružanju osnovnih usluga za osobe koje žive u ruralnim, pograničnim i manje razvijenim regijama", kaže Tomislav Sokol, zastupnik iz redova EPP-a, napomenuvši kako je među prvima u Europskom parlamentu pokrenuo inicijativu koja je rezultirala izglasavanjem izvješća o nestašici lijekova. "Predložili smo mjere za vraćanje proizvodnje lijekova u EU, uspostavu pričuve za lijekove od strateškog značaja, zajedničku europsku javnu nabavu lijekova i poboljšan sustav dojave nestašice lijekova. Uskoro nećemo ovisiti o lijekovima i supstancama iz Kine i Indije", pojašnjava Sokol.

Njegova kolegica i članica iste grupacije, zastupnica Sunčana Glavak, kao članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i Posebnog odbora za vanjsko upletanje u demokratske procese, uključujući dezinformacije (INGE), fokusirala se na borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti u vezi s pandemijom, pozivajući europske institucije na žurno osmišljavanje strategija informiranja javnosti o cjepivu i ispravnim načinima zaštite vlastitog zdravlja od koronavirusa.

"Potaknuta pozitivnim koracima koje su hrvatske banke napravile nakon potresa, kada je omogućeno besplatno podizanje gotovine na svim bankomatima, Europskoj sam komisiji uputila inicijativu da se takva praksa uvede na europskoj razini, po uzoru na telefonski roaming. Želim omogućiti našim građanima besplatno podizanje gotovine na svim bankomatima", zaključuje Glavak.

Tomislav Prusina
KVALITETNA SKRB I MEDIJSKA PISMENOST
Svi naši sugovornici jedinstveni su u mišljenju da će 2021. biti godina oporavka i da će svatko od njih dati svoj dodatni doprinos kako bi hrvatskim građanima, ali i svim građanima EU-a bila bolja. “Radim na postavljanju temelja za osnivanje posebnog fonda kojim bi se građanima plaćala prekogranična zdravstvena skrb unaprijed. Želim da hrvatski građani imaju jednako pravo na kvalitetno liječenje kao i građani najrazvijenijih zemalja Europske unije”, poručuje zastupnik Tomislav Sokol uvjeren da nije bilo Europske unije, ne bi bilo zajedničkog odgovora na COVID-19, koji je kreiran i u Europskom parlamentu. Sunčana Glavak će pak u sljedećoj godini pokrenuti projekt jačanja medijske pismenosti u Hrvatskoj, kako bismo naše građane educirali o načinima prepoznavanja prijevara, posebice na internetu. “U 2021. godini želim se baviti i pitanjem brige o starijim osobama i palijativnom skrbi. Vjerujem da u Hrvatskoj možemo zajedničkim radom napraviti velike iskorake u tom području i želim potaknuti aktivnije bavljenje tom temom te senzibilizirati javnost, a nastavit ću promicati borbu protiv raka organiziranjem konferencije Fight and Win”, kaže Glavak.
VAŽNOST ULASKA RH U SCHENGEN
Za zastupnika Valtera Flegu prioritet u ovoj godini bit će definitivno rad na ulasku Hrvatske u Schengen. “Širenje Schengena, ta toliko bitna tema za sve nas u Hrvatskoj, palo je u drugi plan od izbijanja krize COVID-19. Vrijeme je da se to ispravi i da se ponovno ozbiljno aktualizira tema ulaska Hrvatske u taj najveći europski projekt. Ulazak u Schengen previše je bitan za Hrvatsku da bi se sveo na temu koju komentiramo nekoliko puta godišnje, kad se stvore kolone na granici. Schengen je naša ‘karta za Zapad’, dodatni poticaj za naše gospodarstvo, Schengen je naš ulazak u Ligu prvaka”, naglašava Flego. Zastupnica Željana Zovko želi iskoristiti zamah ostvaren obljetnicom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i nastaviti poticati dijalog o naučenim lekcijama i povesti BiH iz slijepe ulice u kojoj se već jako dugo nalazi. “Situacija u BiH predstavlja pitanje mira i sigurnosti za EU”, smatra Zovko.
Možda ste propustili...

PRVI HITNI LET ZABILJEŽEN I U SLAVONIJI

Helikopterska medicinska služba djelovala 26 puta

PARLAMENTARNI IZBORI 2024. KAMO ĆE HRVATSKA?

Dan odluke: 2302 kandidata, 151 mjesto