Objavljeno 22. prosinca, 2020.
U odnosu na konvencionalnu, ekološka proizvodnja zahtijeva znatno veća ulaganja, ali su i državne potpore i prihodi viši
U Hrvatskoj konstantno raste broj poljoprivrednih proizvođača koji se bave ekološkom proizvodnjom, baš kao i subjekata koji prerađuju ekološke poljoprivredne proizvode.
Podaci Državnog zavoda za statistiku, koje je obradilo Ministarstvo poljoprivrede, pokazuju da smo, primjerice, 2013. godine, imali 1608 ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Već 2015. njihov se broj gotovo udvostručio, 2018. bilo ih je 4374, a 2019. godine imamo 5153 proizvođača. Broj prerađivača porastao je od 181, koliko ih je bilo 2013. godine, na 395 prošle godine. Znatno se povećavaju i površine na kojima se odvija ekoproizvodnja.
Prihodi
Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj se ove godine ekološka poljoprivredna proizvodnja odvijala, ili se odvija, na 108.180 hektara. Za te su površine, naime, proizvođači podnijeli zahtjev za isplatu potpore. Površine pod ekološkom proizvodnjom u deset godina praktično su povećane za deset puta. Primjerice, 2008. godine od ukupno korištenih 1,3 milijuna hektara, samo je deset tisuća hektara bilo u ekološkoj proizvodnji. Udjel površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj je 2019. godine dosegnuo 7,18 posto od ukupnih površina korištenog poljoprivrednog zemljišta.
- Najveći dio površina na kojima se prošle godine odvijala ekološka poljoprivredna proizvodnja otpada na oranice i vrtove - 52.590 hektara, a zatim slijede trajni travnjaci (40.650 hektara) i trajni nasadi (14.930 hektara). Najviše se s tih površina proizvodi zelena krma s oranica i vrtova. U 2019. takve je krme proizvedeno nešto više od 113 tisuća tona, dok je primjerice proizvodnja ekološki uzgojenog svježeg povrća bila na razini od (samo) 1500 tona - kaže Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, Županijske komore Osijek, objašnjavajući kako ekološka proizvodnja u pravilu donosi znatno veće prihode proizvođačima. Doduše, u odnosu na konvencionalnu proizvodnju znatno su viša i ulaganja, ali je važno napomenuti kako su zbog toga i potpore više, u nekim slučajevima, ovisno o kulturi, čak i dvostruko.
Potpore
- Potpore su najviše za višegodišnje nasade, 723 eura po hektaru, a najniže su za travnjake, 258 eura. Treba reći kako su potpore koje se isplaćuju u prijelaznom razdoblju, koje traje tri godine, još za 20 posto više, jer ti proizvođači imaju povećana ulaganja, a istovremeno ne smiju koristiti markicu ekoproizvoda - ističe, naglašavajući kako u nekim slučajevima ekološka proizvodnja, ipak, još uvijek nije dovoljno cijenjena, posebice u Hrvatskoj. U našoj je zemlji, tako, samo nekoliko ozbiljnih vinogradara i vinara koji imaju ekološku proizvodnju grožđa, odnosno vina. Ekoloških vinograda imamo 1072 hektara i njihove površine nemaju ozbiljan rast kakav je kod primjerice jabuka, ili bobičastog voća.
Osnovni uvjet za izravnu potporu upis je u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Njega vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Naravno, poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proizvodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i mora biti u sustavu kontrole ovlaštenih kontrolnih tijela. Proizvođač je nakon tri godine u prijelaznoj proizvodnji obvezan biti pet godina u ekološkoj. Osim izravnih potpora proizvođači u ekološkoj proizvodnji mogu koristiti i potpore kroz mjere Programa ruralnog razvoja, posebice Mjeru 11 Ekološki uzgoj i Mjeru 3 Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu.
Ivica Getto
Poraditi još na ekološkoj svijesti
Mikulić kaže kako se visina potpora u zapadnoeuropskim zemljama kreće oko 0,8 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj 1,3 posto BDP-a. Procjenjuje se kako vrijednost ekoloških ili organskih uzgojenih proizvoda na europskom tržištu premašuje 30 milijardi eura ili oko 60 eura po stanovniku. U Hrvatskoj je obujam tog tržišta na oko sto milijuna eura, odnosno 24 eura po stanovniku. Udjel vrijednosti ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj ispod je 2,5 posto, a u EU-u oko pet posto. Dakle, unatoč većem broju proizvođača i prerađivača, potrebno je još poraditi na ekološkoj svijesti.
Ekovinari
Vinogradarstvo je jedna od grana u kojoj ekoproizvodnja nije na zavidnoj razini. Jedan od najvećih vinara s ekološkom proizvodnjom je i Slavko Kalazić, baranjski vinar čiji se vinogradi na istoku regije između Dunava, Drave i Mađarske protežu na približni 18 hektara površina.