ĐAKOVO

Nakon isteka šestomjesečne Vladine mjere kojom je odgođena otplata dugova fizičkih osoba vjerovnicima, 19. listopada nastavljeno je provođenje ovrha na novčanim sredstvima. U prvom redu to treba zanimati i 1463 stanovnika Đakova koja, prema podatcima Fine, nisu podmirila svoje dospjele neizvršene obveze, a koje iznose 116,7 milijuna kuna.

Više je to od 5 posto ukupnog broja stanovnika Đakova, tj. 7,8 posto njegova radno sposobnog stanovništva. Svaki od njih prosječno ima dug od 80.000 kuna. Te je podatke Fina obradila na dan 31. listopada te ih objavila na svojim stranicama po županijama i gradovima, posloživši ih prema kriteriju broja dužnika i visini duga. Na listi 25 gradova i ovaj je put Đakovo. Prema kriteriju broja dužnih potrošača taj je grad na 25., a prema visini duga građana na 19. mjestu.

Đakovački ekonomist Zdravko Grubeša kaže kako u problematici ovrha i dugova postoji i druga strana – vjerovnici, no da se javnost njihovim problemima i pravima slabo bavi, da je percepcija uvijek na dužnicima. -

- Tko se pita kako će u klimi financijske nediscipliniranosti, kada je riječ o plaćanju, vjerovnici podmiriti svoje obveze?! Onaj tko se svjesno zadužuje i ne može platiti, mora snositi odgovornost. Svi silni otpisi, odgode i sl. odašilju lošu poruku - da se dug ne mora platiti. Iz ove problematike treba izdvojiti dužnike koji realno ne mogu platiti jer nemaju primanja ostavši bez posla, razboljevši se i sl., i takvima treba zaštiti dostojanstvo i staviti ih u prioritet, pa i, ako treba, otpisati dug, no drugi, koje će se svesti na prethodnu kategoriju, i koji mogu raditi i imaju primanja, a zadužuju se kod teleoperatora i sl., bez čega se može – moraju postati disciplinirani u podmirivanju obveza. Stoga podatak da je zaduženi Đakovčanin prosječno dužan 80.000 kuna ne znači ništa; dugova ima raznih, velika je disperzija - tradicionalno je bez dlake na jeziku o problematici dugova ekonomist Grubeša.

Prema Fininim podatcima od 31. listopada u Hrvatskoj je ukupno bilo 247.270 potrošača koji nisu podmirili svoje dospjele neizvršene osnove, a njihov ukupan dug je 17,4 milijarde kuna. Na početku epidemije koronavirusa, u ožujku, odnosno krajem tog mjeseca, bilo je 238.135 potrošača s neizvršenim osnovama, a dug im je iznosio 16,57 milijardi kuna, što znači da je broj dužnih građana i njihov dug u međuvremenu rastao. Ipak, najnoviji podatci Fine o tome, a odnose se na dan 18. studenoga, govore o smanjenju broja dužnih građana i njihovu dugu; tada je takvih potrošača bilo 233.795, a dug im je iznosio 17,3 milijarde kuna.

Po broju dužnih građana u odnosu prema broju stanovnika izdvajaju se Čakovec sa 7,93 posto potrošača, Sisak sa 7,83 posto, Križevci sa 7,25 posto, Bjelovar sa 7,23 posto i Petrinja sa 7,12 posto. Na popisu tih dužnika, promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga izdvaja se Varaždin, koji je šesti na rang-listi po iznosu duga potrošača, ispred gradova koji imaju više stanovnika - Siska, Karlovca, Pule, Slavonskog Broda i Zadra. Prema prosječnom iznosu duga, najviše je potrošača s evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje u Vodicama, njihov prosječni dug iznosi 208 tisuća kuna, slijede ih potrošači Velike Gorice s dugom od 162 tisuće kuna, Koprivnice s dugom od 153 tisuće kuna i Varaždina s dugom od 127 tisuća kuna, a potrošači u preostalom 21 gradu s rang-liste prosječno duguju od 54 tisuće kuna (potrošači Karlovca) do 96 tisuća kuna (potrošači Poreča). Đakovo je s prosječnim dugom svojih dužnih građana u donjem dijelu ljestvice.

Promatrano po udjelu dužnih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang-listi kreiranoj prema kriteriju iznosa duga, izdvaja se Dugo Selo s 12,29 posto. Slijede Čakovec, Sisak, Bjelovar, Križevci i Poreč.