Novosti
OLAKŠANO ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

Slavonska poduzeća radije žele vratiti domaće radnike
Objavljeno 5. prosinca, 2020.
"Cilj je raditi punim kapacitetima s domaćim ljudima", ističu u Osijek-Koteksu

Novi zakon o strancima, koji na snagu stupa 1. siječnja 2021., ukinuo je utvrđivanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranaca, ali će poslodavci biti u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada.



Test tržišta rada

Odnosno, tek ako se utvrdi da u Hrvatskoj nema nezaposlenih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci će podnositi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od HZZ-a zatražiti mišljenje o zapošljavanju konkretnog stranca kod domaćeg poslodavca. Iznimka od provedbe testa tržišta rada odnosi se na deficitarna zanimanja, poput tesara, zidara, konobara, mesara, te sezonski rad do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.


Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima trajat će najviše 30 dana. S jedne strane, procedura se čini jednostavnijom, no, s druge strane, moguće su komplikacije. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca pozdravljaju ukidanje kvota, ali traže jednostavniju proceduru za dobivanje dozvola. Smatraju da je mnogim novim uvjetima jednostavno nemoguće udovoljiti kada poslodavac treba hitno zaposliti novu radnu snagu. Kada je riječ o provođenju testa tržišta rada u HZZ-u, iz HUP-a ocjenjuju da je nejasna njegova provedba i uloga države kao posrednika u zapošljavanju između poslodavca i radnika.


"Skrećemo pozornost kako će provedba potpuno novog sustava zapošljavanja stranaca uvelike ovisiti o tijelima koja su zadužena za njegovu provedbu, a to su prije svega HZZ i MUP", upozorava HUP.


S druge strane, sindikati se protive dodatnoj liberalizaciji zapošljavanja stranih državljana. U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske smatraju da nema opravdanja za izuzimanje od provedbe testa tržišta rada prilikom produživanja već izdanih dozvola, kao i pri sezonskom zapošljavanju. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever tumači da su i dosadašnje kvote za strance poslodavcima omogućavale da grade konkurentnost na obespravljenim i potplaćenim radnicima, umjesto na ulaganju u nove tehnologije i proizvodne procese. "Takvu politiku odobravale su sve vlade, jer se dugoročno računalo na radnike iz susjednih zemalja. No taj je bazen sada presušio pa nove radnike koji će raditi za nisku plaću tražimo u Ukrajini i Bangladešu, a nitko se više ne pita zbog čega u tim zanimanjima nema dovoljno radnika", kaže Sever.


Ako je suditi po prvim reakcijama slavonskih tvrtki, čini se kako oni neće biti među onima koji će u potragu za strancima. Upravo obratno, oni tvrde da su uspjeli vratiti one koji su iz Hrvatske otišli. "Već niz godina zapošljavamo samo hrvatske državljane. Na taj način potičemo zapošljavanje, i okrenuti smo usavršavanju domaće radne snage prije nego zapošljavanju stranaca. Cilj je tvrtke raditi punim kapacitetima s domaćim ljudima. Potpisali smo i novi kolektivni ugovor, čime pokušavamo privući veći broj domaćih radnika i podići standard postojećih. Sve to rezultiralo je velikim povratkom domaće radne snage iz inozemstva", ističu iz uprave građevinske tvrtke Osijek-Koteks.
Više useljenika

I u našičkoj Nexe grupi kažu kako se do sada nisu koristili mogućnosti zapošljavanja strane radne snage te da sve potrebe za radnicima uspješno zadovoljavaju na domaćem tržištu. U osječkoj Saponiji ističu kako "nemaju iskustva sa stranim radnicima" te da su, "uz što bolje osiguravanje uvjeta rada i primanja, okrenuti domaćim radnicima".

Prošle godine zemlje članice Europske unije odobrile su oko tri milijuna dozvola za prvi boravak državljanima trećih zemalja. Broj useljenika porastao je za šest posto u usporedbi sa 2018. Porast broja useljeničkih dozvola uglavnom je potaknut potrebama za radnom snagom, razlozi vezani uza zaposlenje činili su 41 posto svih prvih dozvola boravka izdanih u EU-u 2019. godine. Zanimljivo je da je uvjerljivo najviše useljenika primila Poljska, Hrvatska se našla u skupini država koje su odobrile najviše dozvola u odnosu prema broju stanovnika, 11 na tisuću stanovnika. Od prošlogodišnjih 50.455 useljenika 92 posto došlo je u Hrvatsku zbog posla. Zbog manjka radne snage, osobito u graditeljstvu i turizmu, Vlada je za 2020. odobrila zapošljavanje gotovo 80.000 stranih radnika. No kako je nakon izbijanja epidemije koronavirusa potražnja za njima smanjena, prema podatcima MUP-a, u špici turističke sezone, ali i sezone građevinskih radova odobreno je samo 32.195 radnih dozvola.


Dario Kuštro
32

tisuće radnih dozvola odobreno je u ovogodišnjoj špici turističke i građevinske sezone
DUGOTRAJNE VIZE
Uvodi se i institut dugotrajne vize, ako je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak zbog rada, spajanja obitelji, studiranja, istraživanja... Novina je i povoljnije reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Zakon propisuje i mogućnost reguliranja privremenog boravka strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana