Svjetski dan tla obilježava se 5. prosinca od 2013. godine, kada je proglašen na konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO UN) u Rimu, na inicijativu Svjetske unije nacionalnih društava za praćenje tla.

Tim povodom razgovarali smo s akademikom Ferdom Bašićem, prof. emeritusom, članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je svoj rad posvetio istraživanju tla, gospodarenju tlom i zaštiti tla.


- Iz tla počinje život. Tako kažu i znanost i Biblija. Biljka stvara zelenu tvar i mi se njome hranimo, preko biljaka ili indirektno preko životinja. Naš je početak u tlu, ali i naš kraj je u tlu, a sve između toga također je u tlu. Prema tome, izvor, ishodište i početak, ali i kraj života je u tlu - ističe akademik Bašić.


Dodaje da svi biljni ostatci završavaju u tlu i tako sa stvara humosfera, odnosno sloj humusa na Zemlji. Humosfera je velik izvor ugljika, taj ugljik se razgrađuje i u obliku CO2 odlazi u atmosferu.


Mnogi znanstvenici smatraju kako je upravo emisija CO2 razlog klimatskih promjena, koje opet dovode do degradacije tla.


Kako je cilj obilježavanja Svjetskog dana tla podizanje svijesti o tlu i održivom gospodarenju tlom za proizvodnju hrane, sirovina i energije, ali isto tako o održivosti ekosustava i adaptaciji na klimatske promjene, pitali smo akademika Bašića što o tome misli.


- Od svih biljnih ostataka koji završavaju u tlu stvara se humosfera, odnosno sloj humusa na Zemlji. Humosfera je velik izvor ugljika, taj ugljik se razgrađuje i u obliku CO2 odlazi u atmosferu. Obrada, ali i općenito gospodarenje tlom izazivaju razgradnju humusa. Iz tla se oslobađa CO2, koji je bio tisućama godina u biljci i završio je u humosferi, a mikroorganizmi ga razgrađuju u tlu. Gospodareći tlom, primjerice oranjem, mi ga stimuliramo. No postoje i načini da zaštitimo humus i odlučno utječemo na emisiju CO2 - objašnjava naš sugovornik.


- Što je više krčenja velikih površina, to su i klimatske promjene veće. Primjerice, na američkom kontinentu upravo je krčenje izazvalo velike klimatske promjene, ali i promjene tla, koje tek danas doživljavamo. Ako sada prekinemo s krčenjem, tek će naša djeca i unuci doživjeti učinke toga - kaže akademik Bašić, ali i donosi primjer iz naše zemlje.

- Primjerice, što je na oranicama Slavonije i moga Srijema više kukuruza i šećerne repe, to je veće oslobađenje CO2 i veći ‘doprinos‘ klimatskim promjenama, a što je više šuma i gustog sklopa, to je emisija CO2 manja. No to nije tako jednostavno, jer riječ je o složenom mehanizmu, kojim može upravljati agronom, a država ga može i treba regulirati - zaključuje akademik Ferdo Bašić. A o toj problematici mnogo je riječi bilo i na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", koji je "Agroglas", dvotjednik Glasa Slavonije, organizirao u rujnu.