Bitno postrožene mjere zbog velikog broja oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj vrijede do 21. prosinca, a u ponedjeljak bi trebale biti predstavljene i ekonomske protumjere usmjerene onim gospodarskim sektorima koji najviše trpe to djelomično zatvaranje, prije svega ugostiteljstvu.

Zasad je izvjesno da poduzetnici mogu očekivati nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta, u smislu potpore od dvije do četiri tisuće kuna za plaće radnika, ali bi te mjere mogle imati veći obuhvat nego do sada. Dogovorena je i dodatna alokacija sredstava za "COVID kredite", odnosno kredite za kratkoročnu i srednjoročnu likvidnost, a u planu je i svojevrsna odšteta, odnosno pokriće dijela troškova gospodarstvenicima kojima je prekinuta ili smanjena aktivnost.

Prema informacijama s kraja kolovoza, koronakriza je dosad Hrvatsku stajala oko 21 milijardu kuna, koliko je izdvojeno za razne mjere iz državnog proračuna. Dobra je vijest što je Europska komisija prije petnaestak dana uplatila u hrvatski proračun 510 milijuna kuna iz instrumenta SURE, polovinu od Hrvatskoj odobrene 1,02 milijarde eura. Kako će se ovo novo djelomično zatvaranje odraziti na hrvatsko gospodarstvo i koliko bi Vladu mogle stajati nove potpore i kompenzacije, razgovarali smo s ekonomskim stručnjakom Damirom Novotnyjem. On kaže da je to teško točno procijeniti, ali dodaje kako je poznato da je potrošnja inače najveća u prosincu. Zbog toga je, kaže, i očekivani pad velik, ako mjere budu trajale sve do Božića, jer u to vrijeme ljudi najviše kupuju.

"Bit će smanjena potrošnja, u svakom slučaju. Ali neće doći do takvog pada kao što je to bilo, primjerice, u proljeće, kada je sve bilo potpuno zatvoreno. Mislim da ugostiteljstvo i drugi sektori koji su sada zatvoreni ipak nemaju tako snažan utjecaj na ekonomske aktivnosti. Međutim, ono gdje sigurno imamo indirektne utjecaje psihologija je potrošača. Jer potrošači su u strahu, a tada odustaju od mnogih kupnji. A Hrvatska ovisi o domaćoj potražnji i domaćoj potrošnji. Time se hrani državni proračun, time se zapravo kreira BDP i radna mjesta", ističe Novotny.

Kada je riječ o planiranim potporama i kompenzaciji gospodarstvu, kaže kako je riječ o vjerojatno nekoliko milijardi kuna. Nije to nešto što Vlada ne može pronaći, to je sigurno, dodaje. "Rekao bih da Vlada to mora napraviti kako bi održala gospodarstvo, ne zbog potrošnje i svoje koristi. Mjere koje je Vlada dosad provodila bile su mjere za zaštitu radnih mjesta. Međutim, sada treba zaštititi poduzetnike - male, mikropoduzetnike, naročito one koji ne mogu preživjeti uz ove mjere. Čak i da nemaju ni jednog zaposlenog ili da otpuste sve ljude, oni imaju fiksne troškove koje moraju plaćati i koje neće moći pokriti. Praksa je drugih zemalja, osobito Njemačke, Nizozemske ili Austrije, da im se oko 70 posto tih troškova subvencionira", kaže Novotny.

Na pitanje koliko se dugo takvo stanje može izdržati, kaže da se, logično, ne može vječno, ali i da spomenute zemlje, s većim kapacitetima, koje više štede, mogu izdržati i godinu dana sličnih mjera. "Nije njemačkoj vladi problem subvencionirati male poduzetnike s još 500 milijardi eura. Međutim, hrvatska Vlada to ne može, ne može to pokriti umjesto poduzetnika. Dakle, u jednom se trenutku Hrvatska mora ponovno otvoriti pa ponovno zatvoriti ako treba, sve dok cjepivo, koje svi očekujemo, ne počne funkcionirati. To znači da će u sljedećih pola godine Vlada morati malo popuštati, malo zatezati i tu će morati potrošiti još desetak milijardi kuna sigurno", zaključuje.

Pojedini stručnjaci upozorili su da ekonomsku štetu ne čine samo epidemiološke restrikcije nego i nekontolirano širenje epidemije, jer što se ona više širi, ljudi manje izlaze i troše.

Zvonimir Savić, posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, objasnio nam je kakva su njegova očekivanja od razdoblja koje je pred nama.

"Nove mjere Vlade RH za suzbijanje pandemije donijet će smanjenje prometa i prihoda u pojedinim segmentima gospodarstva. Međutim, zbog relativno kratkog razdoblja primjene, nastavka neometanog funkcioniranja većine djelatnosti, daljnje provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta i općenito gospodarske aktivnosti taj bi negativan utjecaj trebao biti ograničen. Stoga ne očekujem pritisak da pad BDP-a bude veći od do sada planiranog, odnosno pad ne bi trebao dosegnuti posljednju procjenu Europske komisije od 9,6 posto, koja je nešto pesimističnija od posljednje procjene Ministarstva financija, koja predviđa pad od 8 posto", ističe Savić. Pritom drži bitnim naglasiti pozitivne efekte provedbe mjera hrvatske Vlade za očuvanje radnih mjesta. Točnije, unatoč padu gospodarske aktivnosti, broj osiguranika krajem listopada bio je neznatno (2050 osiguranika) veći u odnosu prema stanju krajem veljače, odnosno prije početka pandemije.

"Time je u velikoj mjeri očuvana i ukupna kupovna moć stanovništva, nužna za održavanje ukupne potražnje te ukupne gospodarske aktivnosti, posebno u uvjetima znatnog smanjivanja izvoza roba i usluga. S obzirom na to da je provedba dosadašnjih mjera predviđena do kraja godine, a situacija je trenutno lošija nego u trenutku njihova donošenja, mogući nastavak provedbe ekonomskih mjera ovisit će o težini situacije, ali i o početku primjene cjepiva i povlačenja pandemije. Odnosno, i dalje nema razloga ne vjerovati u procjene da će iduća godina i u Hrvatskoj i na globalnoj razini donijeti oporavak gospodarstva", zaključuje Zvonirmir Savić, dodajući kako se pri tome očekuje da bi gospodarski rast u Hrvatskoj bio među najbržima u Europskoj uniji, po visini odmah nakon Francuske.