Da i nakon svega što je cijeli svijet proživio u proteklih gotovo godinu dana ima onih koji dovode u pitanje i samo postojanje koronavirusa i upotrebu zaštitnih maski i s golemom dozom sumnje raspravljaju o cjepivima, potpuno je nevjerojatno. Može se prihvatiti da ljudi preispituju restriktivne mjere i zabranu rada jer se plaše za opstanak svojih firmi, ili da se brinu za financijski opstanak svojih obitelji, no da je netko toliko opsjednut teorijom urote da ignorira apele liječnika, epidemiologa i vapaje oboljelih i umirućih ljudi, to je teško razumjeti. Međutim, jedan uradak takva sadržaja pojavio se i u Osijeku, osvanuo je u poštanskim sandučićima u nekim dijelovima grada, a stanari su ga Drinske ulice i proslijedili u redakciju Glasa Slavonije. Pamflet počinje upozorenjem "iznijet ćemo činjenice a vi izvedite zaključke", no zdrav razum tim se zaključcima opire. Autor tog letka svoje "činjenice" izvlači iz konteksta izjava stručnjaka te tako, kada piše o PCR testiranju kao "nepouzdanom jer nema epidemiološku svrhu", spominje američkog biokemičara Karyja Banksa Mullisa, koji je izumio PCR test i za njega 1993. dobio Nobelovu nagradu. Kada pak iznosi "činjenice" da je nošenje maski štetno za zdravlje, spominje Anthonya Faucija, imunologa i savjetnika šest američkih predsjednika, i tako redom svaku svoju tvrdnju dopunjuje respektabilnim imenima, čime želi ostaviti dojam ozbiljnog i autentičnog štiva, ali je sve osim toga.

Zašto, primjerice, u slučaju maski autor letka nije pogledao infografiku koja pokazuje da se stanovnici azijskih zemalja tri puta bolje nose s infekcijom SARS-CoV-2 nego Europljani i zapadne civilizacije. Vodeći razlog tomu je, primjerice, jaka japanska kultura nošenja maski, koja snižava viralnost COVID-19 na nivo kojim se može upravljati. Za svaku autorovu "činjenicu" dalo bi se navesti nekoliko izvora koji govore suprotno. To, međutim, zahtijeva puno prostora, koji ovaj anonimni uradak ne zaslužuje. Njegov cilj nikako nije istina, nego isključivo iskorištavanje ove situacije kako bi svojim sugrađanima, sklonim kolektivnoj psihozi, usadio sumnju, strah i nepovjerenje prema onima koji su na prvim crtama borbe s virusom. Valja napomenuti kako i mnogi stručnjaci svojim izjavama izazivaju pomutnju. Stoga nije čudno što takvima iz COVID bolnica poručuju da "oni koji najmanje rade najviše kukaju".

Još je u veljači, dok se pandemija koronavirusa brzo širila, Svjetska zdravstvena organizacija upozorila na "infodemiju", poplavu dezinformacija i lažnih vijesti o novoj smrtonosnoj bolesti. Sada, kada nade ovise o cjepivima protiv COVID-19, WHO i stručnjaci upozoravaju da bi ta ista pojava mogla ugroziti provođenje programa cijepljenja koji bi trebali zaustaviti patnje. Više od 1,45 milijuna ljudi u svijetu umrlo je od početka pandemije koronavirusa. T.Prusina