Novosti
DAVID OZRETIĆ JEDAN OD PIONIRA MEHANIČKE TROMBEKTOMIJE U HRVATSKOJ

Liječnici osječkog KBC-a mogli bi obaviti stotinjak takvih procedura godišnje
Objavljeno 30. studenog, 2020.
Liječenje moždanog udara vađenjem ugruška iz žile mozga moguće i u Osijeku

Mehanička trombektomija, ili "hvatanje" krvnog ugruška u velikim arterijama mozga, i to kako bi se spriječile pogubne posljedice moždanog udara, postupak je koji je u KBC-u Zagreb prvi put pokušan još 2003. godine, i to pod vodstvom prof. dr. sc. Marka Radoša, voditelja Odjela za neuroradiologiju i vaskularni sustav zagrebačkog Rebra.

U međuvremenu se postupak razvijao, a nakon nekoliko velikih studija o njegovoj korisnosti, od 2015. godine postaje standard u liječenju moždanog udara u cijelom svijetu. U Hrvatskoj se najviše takvih procedura obavi u KBC-u Zagreb i Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice u Zagrebu, a upravo su specijalisti neuroradiologije KBC-a Zagreb dobili zadatak da tu proceduru prenose i na KBC Split, KBC Rijeku te od studenoga ove godine i na KBC Osijek. O čemu se zapravo radi i zašto je taj postupak revolucionaran u liječenju moždanog udara, razgovarali smo s jednim od pionira u liječenju moždanog udara mehaničkom trombektomijom u Hrvatskoj, doc. dr. sc. Davidom Ozretićem, intervencijskim neuroradiologom sa Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Zagreb, a koji je proteklog tjedna boravio u Osijeku kako bi kolege iz KBC-a Osijek do kraja uveo u postupak mehaničke trombektomije.

Tko su idealni pacijenti
Što je to novo kod mehaničke trombektomije, što se do sada nije primjenjivalo u liječenju moždanog udara?

- Odmah treba reći da mehanička trombektomija nije procedura koja se može primijeniti kod svakog moždanog udara. Puno je tu segmenata o kojima ovisi tko će biti, a tko ne pacijent za tu metodu i upravo to i jest razlog zbog kojega sam u Osijeku, kako bismo još jednom prošli i vidjeli tko su idealni pacijenti. Znači, kao prvo, sve ovisi o vrsti moždanog udara, odnosno imamo li krvarenje u mozgu, što je rjeđe i čini samo oko 20 posto uzroka moždanog udara, ili je riječ o ishemijskom moždanom udaru, odnosno začepljenju neke od velikih krvnih žila. Ishemijski moždani udari čine 80 posto svih moždanih udara, a postupak koji se do sada primjenjivao bio je intravenska tromboliza. To je lijek koji se dobije direktno u venu i on bi trebao otopiti ugrušak u mozgu. No taj postupak zahtijeva da se do bolnice stigne u roku od četiri-pet sati od moždanog udara jer bi nakon toga šteta od intravenske trombolize mogla biti veća od koristi, a drugi je problem što intravenska tromboza često ne može potpuno otopiti stare i velike ugruške u velikim žilama. Stoga je u takvim slučajevima puno bolji postupak mehanička trombektomija, ili vađenje ugruška iz krvne žile.

Kako to tehnički izgleda i kako to da su radiolozi "preoteli" neurolozima liječenje moždanog udara?

- U radiologiji danas imate tri subspecijalizacije, a to su intervencijska radiologija, neuroradiologija i ultrazvuk. Od 1. lipnja ove godine KBC Zagreb ima zaseban zavod za neuroradiologiju, a to uključuje dijagnostičke pretrage kao što su CT glave i kralježnice, MR glave i kralježnice te intervencijske zahvate u angiosali, i to je prvi takav zavod u Hrvatskoj. Na Rebru je inače najveći odjel radiologije u Hrvatskoj. Kada govorimo o mehaničkoj trombektomiji, osnovna je stvar da pacijent što prije dođe do bolnice. Znači, važno je prepoznati prve znakove moždanog udara. To su nemogućnost smislenog govora, frfljanje, oduzetost jedne strane tijela, a ponekad i samo trnci u ruci ili nozi, koji prođu, i to kao predznak da se nešto događa. Prvo što će svaki neurolog napraviti kada takav pacijent dođe u bolnicu jest zatražiti CT glave i tu već počinje uloga radiologije. Cilj je vidjeti imamo li rane znakove moždanog udara ili je riječ o krvarenju. Ako se odlučimo na mehaničku trombektomiju, tehnika je jednostavna. Mi, kao i kardiolozi, do krvnih žila u glavi dolazimo kroz preponu, i to kateterima, odnosno plastičnim, savitljivim cjevčicama. Sve se radi pod dijaskopijom, što znači da na ekranu vidimo sliku koja nam pokazuje krvne žile koje snimimo i pokažemo kontrastom. Zatim kateterima dugim oko dva metra manipulirate i sve pratite na ekranu. Kada dođemo do mjesta ugruška, možemo ga usisati u taj kateter, što je najčešći slučaj jer su ugrušci obično mekani. Druga varijanta je da se na mjestu gdje je ugrušak otvori stent, koji uhvati ugrušak, i sve se zajedno izvadi. To je u slučajevima kada su ugrušci iznimno prilijepljeni uz žilu, jer pacijenti imaju suženje krvne žile koja se začepila.

Koliko traje sam postupak i kakav je oporavak pacijenata?

- Postupak traje od 15 minuta do dva sata, ako imate muke s tim da uhvatite ugrušak. Pacijenti su kod nas budni tijekom trajanja postupka jer ih mi ne uspavljujemo, zato što smo samim time puno brži s postupkom koji ovisi o vremenu. Pacijenti dobiju lokalnu anesteziju na mjesto uboda i lijekove za smirenje. Postupak nije pretjerano neugodan za pacijenta jer on osjeti samo kad se kateteri vade. Oporavak nema pravila, ali imate ljude koji se oporave iste sekunde, na stolu. Znači, onog momenta kada im maknete ugrušak, odmah počnu micati oduzetim dijelom tijela. Imali smo i ljude koji su izgubili svijest i oni se onda probude gotovo kao iz kome. Najčešće vidimo da su pacijenti nešto bolje, razgovjetnije govore, ali treba pričekati bar 24 sata da vidimo konačni učinak. Treba reći da to nije 100 posto učinkovita metoda. Računa se da će se jedan od tri pacijenta oporaviti u tolikoj mjeri da nema znatnijih posljedica moždanog udara. Sve ovisi o tome kakav je bio učinak začepljenja i koji je dio mozga stradao. Treba reći i da nije svaki pacijent kandidat za ovaj postupak, jer je možda došao prekasno ili je moždani udar toliko uznapredovao da se nema što spasiti.

Ne gubiti vrijeme
Koliko je ovaj zahvat skup?

- Riječ je o relativno skupom zahvatu jer se koriste jednokratni materijali. Prosječna cijena procedura kada se ne koristi stent je 30.000 kuna, a sam stent stoji još 25.000 kuna. No to sve nije problem, jer postoji nacionalni fond za intervencijsku neuroradiologiju.

Koliko se godišnje obavi tih procedura i što procjenjujete, koliko će ih biti u Osijeku, koji je poznat kao grad s najvećim brojem moždanih udara u Hrvatskoj?

- Mi na Rebru odradimo nekih 150 procedura mehaničke trombektomije godišnje, a isto toliko i Vinogradska bolnica. U Splitu ih obave približno 100 godišnje, a Rijeka 80-ak procedura. Računamo da će Osijek imati i 100 pacijenata godišnje, a sve ovisi o tome koliko će okolne bolnice slati pacijente u KBC Osijek.

Ovaj je postupak u KBC Osijek stigao upravo u epidemiji COVID-a. Kolika je to smetnja sada?

- Mi u Zagrebu pacijentima koji dođu s moždanim udarom odmah uzmemo bris, ali ne čekamo rezultate jer bi tada bilo prekasno za proceduru, nego s njima odmah idemo u salu i tretiramo ih kao pozitivne. To znači da postupak obavljamo pod svim mjerama zaštite, a ako se pokaže da su bili negativni, još bolje. No ne smije se gubiti vrijeme čekajući rezultate testa.

Nefreteta Z. Eberhard
Oporavak nema pravila, ali imate ljude koji se oporave iste sekunde, na operacijskom stolu
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana