Prema podatcima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, na dan 2. studenoga 2020. godine na poljoprivrednim gospodarstvima registrirano je 156.512 krava. U odnosu prema nekoliko prethodnih mjeseci, kada je bilježen rast, to znači pad broj krava, konkretno, u usporedbi s početkom listopada iznosi 0,35 %. Najveći pad broja krava bilježi Brodsko-posavska županija, uz manji pad u Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. S druge strane, najveći rast broja krava u posljednjih mjesec dana ima Osječko-baranjska županija.

Objavila je to, između ostalog, udruga proizvođača mlijeka CroMilk na svojoj web-stranici, a mi smo istražili kako je došlo do povećanja broja krava na području Osječko-baranjske županije, i to u vrijeme kada je mljekarski sektor u doista nezavidnoj situaciji.


Iz Ministarstva poljoprivrede, kojemu smo poslali upit, objašnjavaju: "Porast broja krava u Osječko-baranjskoj županiji proizlazi iz migracija goveda. Konkretno, radi se o posjedniku koji ima registrirane dvije farme, jednu u Brodsko-posavskoj županiji, a drugu u Osječko-baranjskoj županiji. Spomenuti posjednik drži više od 350 krava. Tijekom ljetnih mjeseci goveda borave u Brodsko-posavskoj županiji, a u listopadu se vraćaju na lokaciju u Osječko-baranjskoj županiji. To je ujedno i razlog pada broja krava na području Brodsko-posavske županije zabilježenog u mjesečnom izvješću Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane. U izvješću za srpanj vidljiva je obrnuta situacija, pad broja krava u Osječko-baranjskoj županiji i istovremeni porast broja krava u Brodsko-posavskoj."

Što se tiče otkupa mlijeka, kako CroMilk navodi nadalje na svojoj stranici, procjena otkupa sirovog kravljeg mlijeka od 34.762 tone pokazuje nastavak trenda rasta otkupa mlijeka, koji postoji nekoliko posljednjih mjeseci, jer je otkupljeno 1,64 % više mlijeka nego u listopadu prošle godine.


"Prema podatcima koji uključuju i procjenu za listopad, u deset mjeseci ove godine od domaćih je proizvođača ukupno otkupljeno 365.185 tona sirovog kravljeg mlijeka. U odnosu prema istom razdoblju lani, otkupljeno je 0,7 % manje kravljeg mlijeka. Došlo je i do daljnjeg pada broja proizvođača kravljeg mlijeka koji sudjeluju u otkupu, tako da ih je u rujnu bilo 4247, što je pad u odnosu prema prethodnom mjesecu za 1,12 %, odnosno za 12,36 % prema istom mjesecu prethodne godine. U rujnu je udio kravljeg mlijeka I. razreda u ukupno otkupljenoj količini bio 95,3 %", navode iz CroMilka.


Prema privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, lani je ukupno proizvedeno 596.945 tisuća litara mlijeka. Od te količine 581.765 tisuće litara, ili 97,46 %, otpada na kravlje, 6585 tisuće litara (1,10 %) na ovčje te 8595 tisuće litara (1,44 %) na kozje mlijeko.

"U našoj je zemlji u proizvodnji i otkupu i dalje najvažnije kravlje mlijeko, kojeg je lani proizvedeno od 130.025 krava, te se dolazi do podatka da je prosječno 4609 kg mlijeka po kravi. Od ukupno proizvedene količine kravljeg mlijeka lani je 435.606 tona, ili 72,7 %, isporučeno na preradu mljekarama. Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, lani su u otkupu kravljeg mlijeka sudjelovala 5473 proizvođača, i to 96,9 % mlijeka 1. razreda", ističu iz CroMilka.

Također prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, najveći dio otkupljenog mlijeka lani prerađen je u mlijeko za piće (58 %) i fermentirane mliječne proizvode (24 %), a slijedi proizvodnja sira (9 %), vrhnja (8 %) i maslaca (1 %). Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost sirovog kravljeg mlijeka je sa 1,046 mlrd. kuna imala udio od 13,3 % u strukturi vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2019. godini. S iznosom od 603,8 milijuna kuna, udio u toj vrijednosti od 57,7 % činio je otkup od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.