Ono što je u katolika došašće, to je u pravoslavaca Božićni post. Ovo razdoblje suzdržavanja od jela i drugih životnih zadovoljstava traje 40 dana, od 28. studenoga, pa sve do Badnjaka, 6. siječnja iduće godine. Pravoslavni kršćani slave blagdan Roždestva Hristova, ili Božića, 7. siječnja, no prema julijanskom kalendaru to je zapravo - 25. prosinca.


Strogost u danima uoči Božića nekada je bila poznata i među zapadnim kršćanima, ali se s vremenom od te discipline odustalo. Naglasak je kod Božićnog posta na suzdržavanju od jedenja mesa i proizvoda životinjskog podrijetla, umjerenost u ponašanju i u svakoj izgovorenoj riječi. Pravoslavni duhovnici često se pozivaju na glasoviti citat sv. Ivana Zlatoustoga: "Ne govori mi: toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vino, išao sam u gruboj haljini..., nego mi kaži jesi li ti od srditog postao tih, od žestokog blag...".


Poenta nije trpljenje tijela, nego duhovna promjena. Strogo se posti (na vodi) srijedom, jer je to dan kada je Juda izdao Krista, i petkom, kao uspomena na dan kada je Krist bio razapet na križ. Najstroži post je na Badnji dan, kada se cijeli dan ništa ne jede sve do pojave prve zvijezde na nebu.
Tajna ovog asketizma je u pročišćenju duše uoči Kristova rođenja. D.C.