Objavljeno 25. studenog, 2020.
Velike tvrtke protiv kojih se vode postupci uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja
Europskom parlamentu je za donošenje Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama, zbog otpora koji su pružale velike trgovačke kompanije i otkupljivači poduprti i dijelom europarlamentaraca, bio potreban gotovo cijeli mandat. Iako je Hrvatska jedna od država članica Unije koja je ovaj zakon usvojila i prije donošenja europske direktive, postoji mišljenje da njime ipak nisu ostvareni očekivani učinci. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede izradilo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji se trenutačno nalazi u fazi elektroničkog savjetovanja s javnošću (e-savjetovanja).
Prihodovni cenzus
Od predloženih novina najznačajnije je uvođenje novih odredbi koje zabranjuju prodaju osjetljivih proizvoda po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža više od 34 posto od krajnje prodajne cijene, te zabrana akcijske prodaje osjetljivog proizvoda dobavljača koja premašuje razinu od 25 posto količinskog obujma ili vrijednosti robe prema ugovoru.
"Smatramo da je naš prijedlog konstruktivan, provediv u praksi i da pruža puno veću razinu zaštite svim karikama u lancu. Rješavamo pitanje akcijskih prodaja osjetljivih proizvoda jer je upravo na taj segment nepoštenih praksi bilo najviše primjedbi javnosti i primarnih proizvođača. Predlažemo i visoke novčane kazne za prekršitelje", pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Nedavno je o ovoj temi raspravljao i saborski Odbor za poljoprivredu, čija je predsjednica Marijana Petir ocijenila kako poljoprivredni proizvođači i dobavljači ne podnose prijave za nepoštenu trgovačku praksu zbog straha od potencijalnog raskida ugovora trgovaca i otkupljivača. Petir, naime, uzrok problema pokretanja upravnih postupaka vidi u dosadašnjim kriterijima prihodovnih cenzusa. Pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva se trgovac čiji ukupni godišnji prihod (uključujući i povezana društva trgovca) u Hrvatskoj prelazi iznos od 100 milijuna kuna. Značajna pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača podrazumijeva se ako ukupni godišnji prihod u našoj zemlji prelazi iznos od 50 milijuna kuna.
"Čini se da nepoštene trgovačke prakse, koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom, prolaze bez sankcija", tvrdi Petir upozorivši pritom i na probleme vezane uz kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijeni koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Predsjednica saborskog odbora podsjeća i na prodaju tovne junadi iz drugih država članica EU-a po dampinškim cijenama naglasivši da se taj problem odnosi i na druge sektore kao što su svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko..., a može se riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe.
Anonimne prijave
Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, iznio je podatak da je 2019. godine Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, u postupcima što se odnose na nepoštene trgovačke prakse, riješila 62 predmeta, od toga devet upravnih i 53 neupravna. Od ukupno devet okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje pet upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a četiri su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu. Lani je dovršeno i istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. U tijeku su još 22 upravna predmeta koja zbog složenosti postupka nisu mogla biti još riješena.
"Velike tvrtke protiv kojih se vode postupci zbog kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima", pojasnio je Cerovac napomenuvši kako je od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno naplaćeno 434.000 kuna.
Ministarstvo poljoprivrede je u studenome 2019. godine izradilo naknadnu procjenu učinaka toga zakona te je utvrđeno da je ZNTP donio određene pozitivne promjene u poslovnim odnosima između dobavljača i trgovaca, kao i odnosima između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača. ZNTP je pridonio poboljšanju likvidnosti i tržišne pozicije proizvođača hrane propisivanjem striktnih rokova plaćanja za svježe proizvode 30 dana i za ostalu hranu 60 dana, čime je umanjena dotadašnja praksa odgađanja plaćanja.
Tomislav Prusina
Najčešće se ne poštuju rokovi plaćanja
Među primjerima nepoštovanja ZNTP-a je i trgovački lanac Lidl, kome je izrečena upravna kaznena mjera u visini od 807.500 kuna. I NTL-u je izrečena ukupna kazna u visini od 800 tisuća kuna jer u ugovorima sa svojim dobavljačima Zdenkom - mliječni proizvodi i Gavrilovićem mjesto isporuke prehrambenih proizvoda nije bilo točno navedeno, nego je stajalo kako će biti specificirano tek u narudžbi. I Iločkim podrumima je izrečena upravno-kaznena mjera u visini od 250.000 kuna te im se zabranilo svako takvo daljnje postupanje. Utvrđeno je da su lločki podrumi, kao prerađivač grožđa, s dobavljačem ugovorili rokove plaćanja duže od 30 dana. Utvrđeno je da je plaćanje dobavljaču grožđa izvršeno ne samo izvan roka propisanog ZNTP-om nego čak i izvan roka uređenog ugovorom.
Zbog nepoštovanja rokova plaćanja Agencija je pokrenula postupak pokrenula i protiv Vindije. Prema navodima anonimnog prijavitelja upozoreno je kako Vindija svojim dobavljačima svježeg mlijeka plaća u roku od 90 dana, što je znatno duže od zakonom propisanog roka za svježe proizvode od 30 dana. AZTN je, uzimajući u obzir težinu, opseg, vrijeme trajanja i posljedice povrede za dobavljače, kao i više utvrđenih olakotnih okolnosti, Vindiji izrekao kaznu u visini od 284.000 kuna.
KAZNA VEĆA OD MILIJUN KUNA
AZTN je nakon postupka, pokrenutog po službenoj dužnosti krajem lipnja 2019., utvrdio da je trgovački lanac Plodine iskoristio svoju značajnu pregovaračku snagu, nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču svježeg mesa EKRO BV iz Nizozemske. Plodine su u svim kupoprodajnim ugovorima sklopljenim s tim dobavljačem od 12. ožujka do 10. srpnja 2018. godine ugovarale rokove plaćanja od 60 dana, iako je bila riječ o svježem proizvodu, za koji je ZNTP-om izričito propisano da rok plaćanja ne može biti duži od 30 dana od primitka proizvoda. Štoviše, utvrđeno je da su u tom razdoblju plaćanje prema dobavljaču izvršavale u rokovima dužim od 30 dana, što je također povreda ZNTP-a. Tako je AZTN, uzimajući u obzir težinu, opseg, vrijeme trajanja i posljedice konkretne povrede za dobavljače, kao i olakotne okolnosti, Plodinama izrekao upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 1.008.000 kuna.
62
predmeta u postupcima što se odnose na nepoštene trgovačke prakse 2019. godine riješila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja