Europska komisija postavila je jasne i mjerljive ”zelene” ciljeve pred nacionalne poljoprivrede do 2030. godine. Ciljevi su smanjiti uporabu pesticida za najmanje 50 posto, zatim raznih sredstava za dohranu za najmanje 50 posto, uporabu gnojiva za najmanje 20 posto te istovremeno povećati površine pod organskom poljoprivredom na najmanje 25 posto ukupnih poljoprivrednih površina.

- Zašto su postavljeni tako visoki ciljevi? Utvrđeno je da je klasična poljoprivreda jedan od većih zagađivača zraka, zemlje i vode, a s druge strane da ne isporučuje dovoljno kvalitetnu hranu. Naime, u Europskoj uniji 2017. zabilježeno je više od 950 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s nezdravom prehranom. Uz samu sigurnost hrane raste osviještenost europskih potrošača o potrebi detaljnijih informacija o hrani koju konzumiraju. Potreba za više informacija je i logična, s obzirom na to da su za premium hranu spremni izdvojiti i značajno više novca - naglašava Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi te dodaje da je “digitalizacija pritom prepoznata na razini EU-a kao jedini alat koji može u kratkom roku potaknuti značajne promjene u smjeru dohvaćanja oba cilja, i ‘zelenije’ proizvodnje i povećanja sigurnosti hrane, pa onda i sljedivosti koja omogućuje potrošačima više informacija o hrani. U svom posebnom izvješću ugledna konzultantska kuća EY preporučila je digitalna rješenja, konkretno naše tvrtke Agrivi, kao najbolji način za digitalizaciju nacionalnih poljoprivreda za države koje žele povećati održivost lokalne proizvodnje i smanjiti utjecaj na klimatske promjene”.

- A digitalizacija poljoprivrede donosi velike koristi samim poljoprivrednicima, jer sprječava trostruki gubitak koji tijekom godine trpi prosječan poljoprivrednik. Digitalizacijom poljoprivrednicima zarade rastu između 50 i 100 posto, i to je ključni razlog zbog čega digitalizacija značajno unaprjeđuje konkurentnost i održivost poljoprivrede. Naime, prvi put proizvođač gubi kod planiranja proizvodnje, jer bez preciznih podataka o kvaliteti tla i stvarnim potrebama usjeva ne može optimalno izračunati inpute. Digitalizacijom se gubici mogu umanjiti do 30 posto. Drugi gubitak je u fazi proizvodnje i to najviše na krivoj procjeni trenutka primjene određenih agrotehničkih mjera, a tu su gubici u ratarstvu samo zbog bolesti i štetnika svake godine između 20 i 40 posto. Digitalizacija smanjuje otklone od optimalnih rokova i gubitke. I treći put prosječan poljoprivrednik gubi na cijeni proizvoda, kaže Matija Žulj. Digitalizaciju zbog toga sve više prepoznaju poljoprivrednici diljem svijeta, pa raste i potražnja za platformama za digitalizaciju.