Čeka nas duboka, ali kratka kriza, hrvatski BDP u trećem kvartalu pao oko 10 posto
Objavljeno 23. studenog, 2020.
Premda se hrvatsko gospodarstvo ponešto oporavilo od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon "lockdowna", analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje, a sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjoj razini.
Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.
Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu. Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa.
"Već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a”, navodi jedan od analitičara.
Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
"Posljedica je to dominantnog kretanja u uslužnim djelatnostima koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke izazvane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini”, navodi se u anketi.
Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar.
Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna.
Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini. Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inozemne, na što ukazuje pad izvoza od početka godine.
Prema podacima DZS-a vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na približno 126 milijardi kuna. "Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja od strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom”, ističe jedan od analitičara u anketi Hine.
Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini.
"U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva zbog smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Procjene pada ponešto su smanjene, s obzirom na to da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto.
Razlozi su tome "donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Premda ublažen, pad gospodarstva u ovoj godini mogao bi biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto.
I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovaj put rast gospodarstva očekuje već iduće godine.
Vuk Tešija
Recesija 2009. protegnula se na šest godina, dok se ovaj put rast gospodarstva očekuje već 2021.