Temperatura od 18 °C može značiti razliku između lošeg i mirnog sna, tvrde znanstvenici.

Spavanje u hladnijoj sobi pomaže da ostanemo svježi i izgledamo mlađe. Spavanje u sobi na nižoj temperaturi potiče proizvodnju melatonina koji se naziva i tjelesnim hormonom spavanja. Također je antioksidans, što znači da služi kao hormon protiv starenja tijela. Spavanje u hladnijoj sobi također bi moglo pomoći i u sprječavanju nesanice. Studije ističu da je nekoliko oblika nesanice zapravo povezano s višim tjelesnim temperaturama. Mnogi ljudi s nesanicom imaju poteškoće s regulacijom tjelesne temperature ograničavajući sposobnost gubitka topline. Veće temperature znače da tijelo oslobađa više hormona stresa zvanog kortizol. Hladnija soba može pomoći u održavanju razine kortizola, a to znači manje stresa i bolju kvalitetu sna.

Spavanje u hladnoj sobi može smanjiti rizik za razvoj metaboličkih bolesti poput dijabetesa, poboljšava razinu hormona rasta koji pomaže u prevenciji bolesti srca, depresije i pretilosti. Povišen melatonin također smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti.

Kad smo u dubokom snu, naše tijelo obavlja ključne zadatke poput popravljanja stanica i konsolidacije memorije, ali nije u stanju regulirati tjelesnu temperaturu. Povišenje temperature može nas probuditi iz dubokog sna, pa boravak u hladnoj sobi osigurava bolje spavanje. Spavanje u hladnoj sobi može poboljšati i metabolizam tijela aktivirajući "smeđe masti" koje izgaraju kalorije iz tijela. Može pomoći u uklanjanju neželjenih masnoća iz tijela, što može rezultirati gubitkom kilograma. J.Kn.