U posebnim okolnostima zbog epidemije koronavirusa u Vukovaru je obilježena 29. godišnjica sloma obrane grada u Domovinskom ratu.

Nakon gotovo tromjesečnoga otpora agresoru, 18. studenoga 1991. okončana je Bitka za Vukovar, a počela je dodatna, mnogima teško zamisliva tragedija koja je rezultirala progonom Vukovaraca te ubojstvima hrvatskih branitelja i civila, s tim da se sudbina mnogih ni danas ne zna.

Jutro u gradu heroja 29 godina poslije osvanulo je ispunjeno maglom koja je onima koji su odlučili otići na Vodotoranj onemogućila da s njegova vrha pogledaju grad. Sukladno epidemiološkim preporukama, svečani je program na početku komemoracije skraćen, a potom je formirana Kolona sjećanja koja je od Nacionalne memorijalne bolnice krenula prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Na njezinu su čelu bili hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara. Unatoč preporukama da se sudionici kreću u skupinama od 25 ljudi, među kojima treba biti razmak, mnogi se toga nisu pridržavali, kao što ni dio od desetak tisuća ljudi koji su u tišini hodali u Koloni sjećanja nije nosio maske, koje su im, ako ih nisu ponijeli, dijelili redari duž utvrđene trase.


Na obilježavanje su došli i predstavnici državnog vrha, s tim da predsjednik Republike Zoran Milanović nije bio u Koloni već je pijetet vukovarskim žrtvama iskazao polaganjem vijenca na Ovčari, bez izjava za medije.


Na Memorijalnom groblju su izaslanstva položila vijence te je svetu misu predvodio mons. Vinko Puljić, bosanskohercegovački kardinal i nadbiskup metropolit.

Premijer Andrej Plenković poručio je kako su se došli pokloniti žrtvama i hrvatskim braniteljima koji su osigurali pobjedu u Domovinskom ratu i zaslužni su za našu slobodu. "Vukovar je grad koji se razvija, kao i cijela Slavonija, i zaslužuje posebnu pozornost i brigu državnih institucija. Hrvatska je pobijedila u Domovinskom ratu, ostvarila sve svoje nacionalne zadaće, oslobodila bivši okupirani teritorij, konsolidirala se demokratski i institucionalno, čvrsto se usidrila u NATO-u i EU-u i ima snage za iskorake koji su važni za suživot, pomirbu i povijesnu istinu te ispruženu ruku prema manjinama u RH, pa tako i srpskoj. Zato je dobro, i po nama normalno i prirodno, da je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević s nama danas ovdje", rekao je Plenković, dodavši kako žele odaslati poruke okrenute budućnosti, suradnji, razvoju i Europi, što je put na kojemu će ustrajati, uz svu pažnju i poštovanje prema Domovinskom ratu i dignitetu hrvatskih branitelja.


Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, naglasio je kako je Vukovar postao simbol hrvatskog otpora, borbe za slobodu, herojstva brojnih znanih i neznanih junaka. "Došli smo i osuditi zločin. Ovdje se vidjelo koliko je bio brutalan projekt velike Srbije i Miloševićevog režima. Svima je jasno što se ovdje dogodilo i što je povijesna istina, no prošlo je puno godina, trebamo razmišljati o novim generacijama i zato je dobro što je Boris Milošević ovdje", izjavio je Jandroković.

Dolazak u Vukovar Verana Matića, izaslanika srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ocijenio je kao korak naprijed koji bi, uz iskrenu ispriku, trebao pridonijeti da se odnosi između dvije zemlje u budućnosti stabiliziraju.

Dogradonačelnica Vukovara Ivana Mujkić izrazila je žaljenje što je Vukovar podijeljen grad, ocijenivši kako tomu najviše pridonosi podijeljenost djece u vrtićima i školama, što nije krivica ni Grada ni gradonačelnika, već odraz toga što manjine koriste prava koja im daju hrvatski zakoni. "Nekomu odgovara podijeljenost, no nadam se kako će svi koji se doista brinu za Vukovar i našu djecu ostaviti politiku po strani. Ako su predstavnici srpske manjine došli s pravim razlogom, pozdravljam njihov dolazak, to je svakako napredak i nadam se kako će donijeti nešto konkretno u smislu pronalaženja nestalih kako ovo ne bi bila samo kozmetika. Za pomirbu treba dublji dijalog", poručila je Mujkić, a Tomislav Josić, savjetnik vukovarskog gradonačelnika za branitelje, naglasio je kako nije bitno tko je u Koloni sjećanja, već oni kojima su se došli pokloniti.

"Idemo se pokloniti boljima od nas koji nisu poginuli da imamo ovakvu Hrvatsku i naša je dužnost to promijeniti i napraviti državu kakvu su oni željeli u kojoj bi svi Hrvati mogli živjeti od svoga rada i da nam mladost ne mora odlaziti van. Ove smo godine i sami upozoravali da zbog specifične situacije ne dođe puno ljudi, no bez obzira na broj sudionika u Koloni sjećanja, najvažnije je da držimo razmak i nosimo maske i pazimo jedni na druge kao što smo pazili i 1991. godine", naveo je Josić.


Upitan za komentar dolaska izaslanika srbijanskog predsjednika Matića i potpredsjednika Vlade Miloševića, odgovorio je kako u Kolonu nikada nisu nikoga pozivali i dobrodošao je svatko tko dođe, a oni koji su to odlučili učiniti trebaju "spustiti ego i pokloniti se onima zbog kojih danas imamo slobodnu Hrvatsku".


Boris Milošević naglasio je kako nema iluzije da će problem nestalih biti riješen za mandata ove vlade, ali i poručio kako će se za to zalagati. "Nadam se kako će se dijalog otvoriti u idućem razdoblju i da ćemo pronaći, ako ne sve, onda najveći mogući broj onih koji su nestali. Zbog budućnosti i mladih ljudi trebamo naći zajednički put, put pomirenja i dijaloga", naglasio je.


Ministar obrane Mario Banožić naveo je kako će sudjelovanje predstavnika srpske manjine pojačati napore traženja nestalih osoba u Domovinskom ratu, poručivši kako je upravo pronalaženje nestalih pitanje na kojemu Vlada RH intenzivno radi.


"Predstavnici srpske zajednice sudjeluju u Koloni sjećanja za žrtve Vukovara i mislim da ćemo u idućem razdoblju moći puno lakše dolaziti do određenih informacija", rekao je Banožić.


Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je kako sudionici na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara hodajući ulicama toga grada iskazuju zahvalu svim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, onako kako su oni to i zaslužili, dostojanstveno.

Treba istaknuti kako je u odnosu prema prethodnoj godini na obilježavanju vukovarske tragedije bilo manje ljudi, no daleko više od broja definiranog epidemiološkim okvirom. Otkako je objavljeno kako bi u Koloni trebalo biti do 500 ljudi, gotovo nitko nije ni vjerovao kako se neće okupiti višestruko veći broj građana iz svih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva, koji su i ovom prigodom željeli osobno doći u Vukovar i odati počast žrtvama Domovinskoga rata.
Vukovarci s kojima smo razgovarali izrazili su zahvalnost svima - kako onima koji su došli tako i onima koji su u svojim mjestima upalili lampione i u tišini se poklonili poginulima, ubijenima i nestalima, uz poruku kako su njihovi životi trajno ugrađeni u temelje slobodne i neovisne Hrvatske.

Dragana Korpoš