ŠKABRNJA - Obilježavanje 29. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. godine počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba počelo je u srijedu polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Groblju sv. Luke na spomen-obilježju kod masovne grobnice.

Osim članova obitelji poginulih branitelja i civila, vijence su položila službena izaslanstva, u ime predsjednika Republike Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Sabora  Ante Sanader, te u vladinom izaslanstvu ministri Gordan Grlić Radman, Marija Vučković i držani tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.

U 10,30 s Ambara do crkve Blažene djevice Marije krenula je  Kolona sjećanja, koju će predvoditi vojnici sa zastavama ratnih postrojba, a u 11 sati misno slavlje predvodit će zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić.

Zbog trenutačne epidemiološke situacije, u Škabrnju je stiglo manje sudionika nego prijašnjih godina kada se u tom ravnokotarskome mjestu znalo okupiti i do 15.000 građana iz cijele Hrvatske.

 Općina Škabrnja, u suradnji s Gradom Zadrom, angažirala je tridesetak tzv. covid-redara koji paze na poštovanje epidemioloških mjera.

Nakon mise neće se, kako je bilo uobičajeno, održati hodnja od župne crkve do groblja, a crkvena zvona zvonit će u 18 sati u cijeloj Hrvatskoj za Vukovar i Škabrnju.

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno je 48 civila i 15 branitelja.

Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. 

(Hina)