Ekonomija
TRAŽE POMOĆ DRŽAVE

Viškovi krumpira iz EU-a preplavili su domaće tržište
Objavljeno 17. studenog, 2020.
Skladišta su puna krumpira, stvoren je tržišni višak od oko 40.000 tona, ističu iz Smartera

Hrvatski proizvođači krumpira suočeni su sa snažnim pritiskom na tržište jer je koronakriza utjecala na velike tržišne viškove diljem Europe zbog pada turizma, ugostiteljstva i kupovne moći stanovništva, što je utjecalo na golemi poremećaj na europskom, a posljedično i na hrvatskom tržištu.

Još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika CopaCogeca uputilo je dramatičan apel Europskoj komisiji kako se treba pomoći ovom sektoru, a tada su procijenili da je šteta za taj sektor oko 400 milijuna eura zbog krize izazvane pandemijom COVID-19. Šteta je danas daleko veća jer je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.

"Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, a prošle je godine bila 1,20 kune. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškove ranih sorti krumpira, što prouzročava goleme viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržištu te pronaći model potpore kako goleme količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni, ocjena je stručnjaka Smartera.

Europski proizvođači krumpira su, unatoč poremećaju prouzročenom pandemijom, ove godine već zasijali površine, a kako je godina bila dobra za urod krumpira, pritisak na tržište je mnogo veći nego što je bio tijekom proljeća, ističu u Smarteru.

Krumpir pripada u najkonkurentnije segmente poljoprivrede EU-a. Međutim, zbog ekstremne suše koju je Europa pretrpjela u ljeto 2018., prosječni je prinos krumpira te godine pao za 14,6 %. Nakon tog pada, u EU-28 ubrana su 52 milijuna tona krumpira 2018., 16,3 % manje nego 2017. (prema službenim podatcima Eurostata). U 2019. godini došlo je do značajnog rasta proizvodnje, a isto i je ove godine. Najveći europski proizvođači krumpira (Belgija, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija) ove su godine zasijale preko osam posto više površina (622.988 ha), a procjene govore o rastu proizvodnje od gotovo sedam posto, na gotovo 28 milijuna tona. No proizvodnja i potrošnja ove godine imaju velik raskorak. Pad potrošnje kroz turizam i ugostiteljstvo bio je velik, a znatno je pala potražnja industrije koja ima preradu krumpira. Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., a lani je bio posađen na 9387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, a za cijelu 2019. godinu bio je čak 13,5 milijuna eura.
Zdenka Rupčić
Europski proizvođači krumpira su, unatoč poremećaju izazvanom pandemijom, ove godine zasijali više
SKRIVENE POTPORE
“Trenutno je hitno potrebno pomoći proizvođačima dodatnim potporama. Procjene su da brojne zemlje EU-a svojim proizvođačima obilno pomažu tzv. skrivenim potporama, koje im osiguravaju da viškove plasiraju izvan svojih tržišta”, zaključak je stručnjaka Smartera.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U 2021. OČEKUJU DOBRE REZULTATE

Parketari i u koroni bilježe rast izvoza

2

NISKE TEMPERATURE ŠTITE OD NAMETNIKA

Hladnoća i snijeg su usjevima dobro došli

3

NISKE TEMPERATURE ŠTITE OD NAMETNIKA

Hladnoća i snijeg su usjevima dobro došli