Uoči godišnjice vukovarskog stradanja i dana sjećanja na sve one koji su sudjelovali u obrani grada heroja razgovarali smo s potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, ujedno i predsjednikom Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj.

U Koloni sjećanja ovaj će put zbog epidemije koronavirusa biti osjetno manji broj ljudi nego inače. Koliko ljudi približno možemo očekivati u Koloni?

- Pred nama je važan datum, 18. studenoga, na koji se prisjećamo tužne obljetnice i neizmjerne žrtve položene za slobodu koju danas živimo. Kako bismo primjereno vrednovali najvažnije datume naše povijesti te očuvali uspomenu i sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji predstavljaju simbol otpora i zajedništva u Domovinskom ratu, Vlada Republike Hrvatske prošle je godine predložila novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj kojim je 18. studenoga prepoznat kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Ključan datum koji je simbol i koji je obilježio nastanak moderne i suvremene Hrvatske određen je neradnim danom kako bi svi mogli odati dostojan pijetet žrtvama, ali, nažalost, ove godine se, zbog nužnosti zaštite zdravlja, ne preporučuje okupljanje većeg broja ljudi kako u Vukovaru tako i u Škabrnji, stoga je preporučeno da se ove godine u Koloni sjećanja ne okupi više od 500 sudionika.

Kako je donesena odluka o načinu obilježavanja u trenutnim okolnostima?

- Odluku o načinu obilježavanja zajedno su donijeli članovi Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Grada Vukovara i Općine Škabrnja te predstavnici stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije. HZJZ je izradio posebne preporuke vezane za obilježavanje Dana sjećanja vodeći računa da se svi programi koji se održavaju svake godine održe i ove, uz poštovanje epidemioloških mjera i sukladno zaključcima sa sastanka. Naš poziv svima koji žele odati počast gradu heroju je da to učine u svojim mjestima, u ulicama grada Vukovara koje postoje u gotovo svakom gradu, naravno i pritom poštujući epidemiološke mjere, te da na taj način zaštite svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih. Vjerujem da svi ozbiljno shvaćaju situaciju u kojoj se trenutno nalazimo i da ćemo se držati tog okvira od 500 ljudi u Koloni sjećanja koju će predvoditi članovi obitelji poginulih i nestalih te vukovarski branitelji. Pozivam sve, posebno moje drage Slavonce, da u Vukovar odu zapaliti svijeću dan prije ili u danima nakon 18. studenoga kada se također prisjećamo tužnih obljetnica stradanja u Borovu, na Veleprometu i na Ovčari.

Kojih mjera su se dužni pridržavati oni koji će sudjelovati u Koloni sjećanja?

- Sudionici Kolone sjećanja obvezni su nositi maske za lice ili medicinske maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru te se preporučuj česta dezinfekcija ruku, za što će se osigurati dezinfekcijska sredstva. Potrebno je održavati razmak između sudionika, a osobe koje sudjeluju u Koloni sjećanja kretat će se u skupinama od 25 osoba, na način da između skupina postoji razmak od 50 metara. Program paljenja svijeća 17. studenoga te program početka Kolone sjećanja 18. studenoga ove se godine neće održati u krugu same bolnice, već u Županijskoj ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice. Posebno ističem kako je u vrijeme svete mise na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata potrebno pridržavati se mjera i stajati na označenim mjestima koja osiguravaju nužan razmak od dva metra između nazočnih. Budući da program obilježavanja Dana sjećanja uključuje i obilježavanja koja se održavaju 19. studenoga i 20. studenoga (Borovo, Velepromet, Ovčara), njihova organizacija će se također prilagoditi preporukama HZJZ-a i sudionici obilježavanja tih stradanja također trebaju voditi računa o preporukama.

Očekujete li da obilježavanje protekne u ozračju kakvo priliči tom događaju, bez političkih poruka i prozivanja?

- Vjerujem da su svi svjesni kakav značaj ima Vukovar i da će na ovu tužnu obljetnicu svi sudionici poslati poruku zajedništva koja nam je prijeko potrebna i u ovoj godini.

Kakva je situacija s rješavanjem sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu?

- Najbolnije pitanje iz Domovinskog rata je pitanje o sudbinama nestalih osoba. Odgovore na ta pitanja tražimo neumorno svakoga dana i ulažemo nadljudske napore kako bismo saznali istinu. I nije nam teško, trudimo se raditi još više i sustavnije jer je to naša obveza i naš dug prema njima i članovima njihovih obitelji. Još je 1869 nerazriješenih sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu, od kojih se gotovo jedna trećina - njih 525 - odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije. Od njih je 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru kada im se gubi trag na području Petrovaca, Marinaca, Bogdanovaca, na putu k slobodnom teritoriju Republike Hrvatske. U protekle četiri godine prikupljena su i objedinjena saznanja o 258 mogućih neregistriranih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica na području 12 županija. Provedeno je terensko istraživanje i probna iskapanja na 247 mjesta, pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostatci ukupno 140 osoba. Proveden je i terenski izvid daljnja 232 moguća mjesta prikrivenih grobnica čije je istraživanje u tijeku. Posjedovanje, a nedavanje informacija regulirano je Zakonom o osobama nestalim u Domovinskom ratu koji smo prvi put u Hrvatskoj donijeli 2019. godine. U Hrvatskoj nije bilo jedinstvenoga zakona koji regulira traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu, stoga je posebna pozornost poklonjena normativnom uređenju u području nestalih osoba. Zakonom o osobama nestalim u Domovinskom ratu uređene su nadležnosti i procesi te međuresorna suradnja koja je iznimno važna i aktivna. Svi resori uključeni u ovaj proces svakodnevno predano rade, ali pronalaženje bi svakako ubrzale informacije koje tražimo, a ne dobivamo iz Republike Srbije.

Ima li ikakvih pomaka u procesu pronalaženja osoba nestalih u Vukovaru, posmrtnih ostataka vukovarskih branitelja, ali i svih ostalih ljudi koji su stradali tih dana?

- Na području grada Vukovara i prigradskih naselja u protekle četiri godine provedena su terenska istraživanja na 84 moguća mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica u trajanju od 384 radna dana, kojom prilikom je obrađeno više od 420.000 četvornih metara površine. Na području Vukovarsko-srijemske županije pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostatci 16 osoba, pri čemu ističem pronalazak masovne grobnice u Marincima, iz koje su 18. siječnja 2020. ekshumirani posmrtni ostatci četiri hrvatska branitelja, a završno su identificirani posmrtni ostatci 13 osoba ekshumiranih s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Temeljne prepreke učinkovitijem rješavanju sudbine nestalih osoba su nedostatak točnih informacija o mjestima prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica iz Domovinskoga rata, odnosno nesuradnja nadležnih tijela Republike Srbije za traženje nestalih osoba i odbijanje davanja informacija o nestalima. Nakon što smo poslali tri požurnice nadležnoj srbijanskoj Komisiji za sazivanje bilateralnog sastanka, sastanak je održan 23. listopada 2020. u Beogradu, a na njemu su ponovno istaknuti otvoreni zahtjevi Hrvatske za dostavom informacija i dokumentacije o nestalim osobama i mjestima prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, i to posebnih onih koje se odnose na zaplijenjenu dokumentaciju s područja hrvatskoga Podunavlja. Obiteljima nestalih je, naravno, najteže. U kontaktu s članovima obitelji nestalih, sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja razmjenjujemo informacije, oni su upoznati s našim načinom rada i zajedno vjerujemo kako će se njihovi najmiliji, unatoč svemu, pronaći.

Što vama osobno znači posjet Vukovaru, kakve emocije obično osjećate dok hodate Kolonom sjećanja?

- Studeni je mjesec koji je težak za sve nas. Svih ovih dana koji su iza nas i koji su pred nama zajedno dijelimo tugu i teška sjećanja na najstrašnije dane naše povijesti i naših života. Iako je prošlo 29 godina od stradavanja našega naroda diljem Hrvatske, a posebno u Vukovaru i Škabrnji 18. studenoga, rane i ratne posljedice i danas su itekako prisutne u našem društvu i u svima nama pojedinačno. Zato studeni izaziva u svima posebne emocije i teška sjećanja, ali istovremeno i neizmjernu zahvalnost hrvatskim braniteljima i svim stradalima, posebno obiteljima stradalih koje i danas nose svoj križ, jer oni su zaslužni za slobodu koju danas živimo. To ne smijemo nikada zaboraviti.

Kakvu poruku vi, kao ministar hrvatskih branitelja, nosite svima onima koji su tijekom rata branili Vukovar i okolicu, ali i svima drugima koji danas žive na tom prostoru?

- Pozivam sve da se poklonimo najboljima među nama, da se poklonimo našim žrtvama u dostojanstvu, s mislima na njih, na njihove obitelji, i neka ovi dani budu svima nama, našem narodu vodilja i putokaz. I kad nam je teško, i kad smo u neizvjesnosti, i kad tražimo ispravan put, prisjetimo se ovih žrtava, njihove hrabrosti i ljubavi prema domovini. Ova godina je svakako specifična i kada nam zatreba snaga, prisjetimo se njihove snage i zbog njih uzdignimo glavu i odlučno, kao i oni, suočimo se s izazovima. Na žrtvi koju su podnijeli svi vukovarski branitelji zahvalni smo im vječno. Oni su naša snaga, naš ponos i smjer za budućnost.